Stres se u današnje vrijeme nametnuo kao životna činjenica, u tolikoj mjeri da se možemo zapitati je li život bez stresa uopće moguć. I dok mala količina stresa ne mora nužno biti loša stvar (jer nam u ključnom trenutku pomaže poboljšati sposobnost fokusiranja ili osigurati nalet energije), problem je kad nam stres postane konstanta.
Stres i vi
Stres tijelo automatski stavlja u stanje bori-se-ili-bježi reakcije usmjerene na preživljavanje. Kortizol pomaže održati nas sigurnima – kada tijelo opazi prijetnju, hipotalamus šalje signal nadbubrežnim žlijezdama da počne otpuštati hormone poput kortizola i adrenalina. Ova akcija pokreće fiziološke odgovore osmišljene da se tijelo lakše suoči s opasnošću. Brzina otkucaja srca i razina šećera u krvi naglo raste, a manje bitni sustavi – poput probavnog i reproduktivnog sustava – privremeno se gase, što omogućuje tijelu da posveti više energije i fokusa na izbjegavanje prijetnje.
Međutim, reakcija mozga i tijela aktivirana stresom ne razlikuju fizičke i emocionalne prijetnje, ili opasnosti koje su stvarne ili zamišljene. Ova je reakcija bila korisna našim precima kad su se susreli oči u oči s predatorom, ali danas je manje poželjna. Kad ste pod stresom zbog napornog rasporeda, svađe s prijateljem ili partnerom, zastoja u prometu ili računa, reakcija je jednaka kao što bi to bila u situaciji života ili smrti.
Znakovi upozorenja
Stres znači različite stvari za različite ljude. Ono što kod jedne osobe uzrokuje stres, drugu nimalo ne zabrinjava. Neki se ljudi lakše nose s stresom od drugih. Osim toga, nije sav stres loš. U malim dozama, stres vam može pomoći u izvršavanju zadataka i sprečavanju ozljeda.
Naša su tijela dizajnirana da podnose male količine stresa. Ali, nismo sposobni nositi se s dugoročnim kroničnim stresom bez loših posljedica. Stres može utjecati na sve aspekte vašeg života, uključujući vaše emocije, ponašanje, sposobnost razmišljanja i fizičko zdravlje. Nijedan dio tijela nije imun. Ali, budući da ljudi različito reagiraju na stres, i sami simptomi mogu varirati.
Fizički simptomi kroničnog stresa uključuju česte glavobolje, probleme sa spavanjem, bol u mišićima ili napetost, probavne tegobe i visok krvni tlak. Budući da stres utječe i na emocije, stanja koja ga mogu pratiti su nemir, anksioznost, promjene raspoloženja, nedostatak motivacije, razdražljivost, tuga ili depresija.
Upravljajte stresom
Naučite upravljati stresom kako bi vaša svakodnevica bila ispunjena mirom i ravnotežom. U tome vam može pomoći nekoliko koraka. U prvom redu, zadržite pozitivan stav i prihvatite da postoje događaji koje ne možete kontrolirati. Budite asertivni umjesto agresivni. Izrazite svoje osjećaje, mišljenja ili uvjerenja umjesto da postanete ljuti, obrambeni ili pasivni.
Naučite efikasnije upravljati svojim vremenom. Postavite odgovarajuće granice i naučite reći ne zahtjevima koji bi unijeli dodatan stres u vašem životu.
Naučite tehnike opuštanja
Naučite i prakticirajte tehnike opuštanja – isprobajte meditaciju, jogu ili tai-chi za upravljanje stresom. Odvojite vrijeme za hobije, interese i aktivnosti koje vas opuštaju. To podrazumijeva i da se okružite ljudima koji volite i s kojima uživate provoditi vrijeme. Potražite socijalnu potporu ili dogovorite tretman kod psihologa ili drugog stručnjaka za mentalno zdravlje obučenog za upravljanje stresom.
Jedan od brzinskih trikova za eliminaciju stresa je kontrola daha. Usredotočenost na dah obuzdava bori-se-ili-bježi reakciju tijela, pritisak i strah te odvlači pažnju od negativnih misli. Sjedite udobno na tiho mjesto. Udahnite polako kroz nos, puštajući da se zrakom napune prsa i trbuh. Izdišite jednako polako, ponavljajući riječ ili frazu koje vam pomažu da se opustite. Da biste iskoristili najviše koristi, ponovite vježbu najmanje 10 minuta.
Solgar Rhodiola Complex – za kraj godine bez stresa!
Rodiola pomaže prilagodbi na stres i pojačane fizičke napore. Pantotenska kiselina doprinosi normalnim mentalnim performansama, smanjenju umora i iscrpljenosti te doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije.
Vitamin C, vitamin B6 i niacin doprinose normalnoj psihološkoj funkciji i normalnom funkcioniranju živčanog sustava.
