Usamljenost je povezana s mentalnim i fizičkim zdravstvenim problemima, uključujući depresiju, bolesti srca i demenciju, što je čini veoma važnim problemom s kojim se treba nositi. Štoviše, nova studija otkrila je da ljudi koji su kronično usamljeni imaju veću vjerojatnost da će doživjeti moždani udar.
Visok postotak rizika od moždanog udara
Tomu u prilog idu nedavni podaci istraživanja među čak 8936 ispitanika u studiji Health and Retirement Sveučilišta u Michiganu; svi su ispitanici imali 50 i više godina te bez povijesti moždanog udara. Oni su ocjenjivali svoju razinu usamljenosti prema ljestvice usamljenosti za dva razdoblja – između 2006. i 2008. te 2010. i 2012. godine.
Istraživači su uspostavili četiri skupine na temelju ovih podataka: ‘konzistentno nisko’ za ljude koji su prijavili nisku usamljenost oba puta; ‘remitting’ za ljude koji su prijavili visoku usamljenost prvi put i nisku usamljenost drugi put; ‘nedavni početak’ za one koji su prvi put prijavili nisku usamljenost, a drugi put visoku usamljenost; i ‘konzistentno visok’ za one koji su prijavili visoku razinu usamljenosti oba puta. Ljudi koji su prijavili usamljenost oba puta imali su 56 % veću vjerojatnost da će doživjeti moždani udar u usporedbi s onima koji nisu prijavili usamljenost ni u jednom razdoblju.
Usamljenost vs. društvena izolacija
Rizik od moždanog udara bio je 25 % veći među onima u skupini s ‘reemitiranjem’, ali ljudi koji su prijavili usamljenost tek drugi put (‘nedavni početak’) nisu imali veću incidenciju moždanog udara, što je navelo istraživače da utvrde da je kronična, dugotrajna usamljenost faktor rizika za moždani udar!
No ova studija je imala nekoliko ograničenja. Provedena je među starijim odraslim osobama, pa je nejasno kako se ovi nalazi odnose na mlađe ljude. Također, usamljenost je subjektivna – ono što ‘usamljen’ znači za jednu osobu ne mora biti isto za neku drugu.
“Ponavljanje procjene usamljenosti može pomoći u prepoznavanju onih koji su kronično usamljeni i stoga imaju veći rizik od moždanog udara. Ako se ne uspijemo pozabaviti njihovim osjećajem usamljenosti, na mikro i makro razini, moglo bi doći do dubokih zdravstvenih posljedica”, objašnjava autorica studije Yenee Soh te napominje kako je važno da ove intervencije budu posebno usmjerene na usamljenost, koja je subjektivna percepcija i ne treba je poistovjećivati s društvenom izolacijom.
Što možete učiniti ako ste kronično usamljeni?
“Mislim da je jako važno zapamtiti da smo samo društvena bića, doslovno od rođenja”, kaže Brian Mullan, profesionalni savjetnik u Thriveworksu u Philadelphiji koji nije bio povezan sa studijom te dodaje: “To je urođena, ukorijenjena potreba koju ljudi imaju.”
Kada je riječ o rješavanju osjećaja usamljenosti, stručnjaci kažu da postoji nekoliko stvari koje možete učiniti. Prvo, “istražite resurse u zajednici koji su besplatni, jeftini i pristupačni”, dodaje Mullan.
Primjerice, možete prisustvovati društvenim događanjima u lokalnoj knjižnici, tjednom tečaju plesa u obližnjem studiju, večerima igara u društvenom centru i još mnogo toga. Dakle, raspitajte se u svojoj zajednici i razmišljajte o stvarima koje vas već zanimaju. Možda o onima koje ste oduvijek željeli istražiti, ali ste se osjećali sputanim – to sjajno mjesto za početak.
Priključite se grupama sa sličnim interesima i hobijima
Ako ste već član neke udruge, bilo da se radi o vjerskoj organizaciji, mrežnoj grupi ili udruzi, provjerite možete li se više uključiti pridruživanjem odboru ili specijaliziranoj grupi – poput knjižnog kluba na poslu ili tjedne grupe za proučavanje Biblije. Također možete otići van i pozvati svog kolegu na ručak.
Kako biste smanjili osjećaj usamljenosti, također možete njegovati veze s obitelji i prijateljima. Istraživanja pokazuju da jednostavno “Kako si?” može puno doprinijeti, kao i drugi napori za izgradnju odnosa.
“Ako morate birati između provođenja dodatnog vremena na poslu svaku večer u tjednu ili s vremena na vrijeme zatvaranja prijenosnog računala i pronalaženja prijatelja te izlaska i jačanja veze koju imate s njima, pobrinite se da izbalansirate sve to kako biste dali prednost povezivanju s drugim ljudima“, savjetuje psiholog Tim Bono.
Zdravim navikama i prevencijom protiv moždanog udara
“Drugi ljudi nam pomažu da optimiziramo sreću i da ustrajemo kroz teška vremena”, kaže Bono. Ne samo da društvene veze jačaju naše emocionalno i mentalno zdravlje, već nam mogu pomoći i u održavanju fizičkog zdravlja. No, postoje i druge stvari koje možete učiniti kako biste smanjili ukupni rizik od moždanog udara.
Otprilike 795 000 ljudi u SAD-u doživi moždani udar svake godine, a to je peti vodeći uzrok smrti među Amerikancima, prema American Stroke Association. U Hrvatskoj je situacija slična – moždani udar 2022. godine bio je četvrti uzrok smrti (podaci HZJZ-a). U 2022. godini od moždanog udara umrlo je 4 289 osoba, odnosno 7,5 % svih umrlih. Od toga je 1 846 umrlih muškarca (6,6 % od svih umrlih muškaraca) i 2 443 umrlih žena (8,4 % od svih umrlih žena).
Stručnjaci savjetuju da redovito kontrolirate tegobe poput visokog krvnog tlaka i kolesterola, ograničite hranu s visokim udjelom zasićenih masti, šećera i soli, pokušate prestati pušiti ako ste pušač i da prakticirate redovitu tjelovježbu. U kombinaciji sa smislenim društvenim vezama, ove promjene načina života mogu vam pomoći da ostanete što duže zdravi kako starite.
Pročitaj i ovo:
- Željka Leljak Gracin: Ne čekajte da vam moždani udar odredi životne prioritete!
- Usamljeni ste? Ovih 6 savjeta pomoći će vam da budete sretni i u samoći
- Novi zdravstveni faktor rizika: Usamljenost može biti jednako štetna kao i pretilost
