Zadnjih 20 godina, od kako nam društvo sve više postaje potrošačko društvo, često sam slušala i gledala ljude oko sebe kako malo pomalo odustaju od uzgoja vlastite hrane. Voće i povrće je postalo izuzetno jeftino i stalno dostupno, pa čak i van sezone.
Paralelno s time, počeo se je govoriti kako je rad u vrtu je težak i naporan, bolje to vrijeme iskoristiti “pametnije” i prepustiti “velikima” da nam proizvode hranu uz manje troškove. Ali, da li je to stvarno tako, i što se krije iza tih manjih troškova? Zar se doista ne isplati imati vlastiti vrt?
Što nije u redu s konvencionalnom poljoprivredom?
Konvencionalna poljoprivreda jedan je od najvećih zagađivača današnjice. Ona je bazirana na monokulturama, u kojima se gubi biološka raznolikost i koje su idealno mjesto za prosperiranje nametnika i bolesti. Koriste se mineralna gnojiva koja izazivaju bujniji rast koji oslabi biljku, pa ju treba prskati protiv nametnika i bolesti. Prska se s otrovima. Pesticidi su zapravo prvotno bili bojni otrovi, a danas su malo izmijenjeni i preimenovani u sredstva za “zaštitu” bilja. Ali, oni uništavaju istodobno i “štetnike” i korisne životinje i biljke i time nepovratno uništavaju prirodnu ravnotežu u prirodi. U prirodi gdje se nije umješao čovjek, nema problema s bolestima i nametnicima, priroda sve to drži pod kontrolom.
Danas imamo uzgoj hrane uz redovnu upotrebu toksičnih kemikalija. Nove generacije pesticida uzrokuju masovni pomor pčela. A bez pčela – nema plodova, nema sjemenja, pa i naš opstanak postaje upitan. Taj otrov ne ispiru kiše i ne odnose rijeke, serviramo ga skupa s voćem i povrćem u našim tanjurima.
Kada bi ljudi znali pravu istinu o hrani koju kupuju, većinu toga nikada ne bi jeli. Danas još uvijek ljudi vjeruju u sustav i vjeruju da je voće i povrće zdravo, nezamislivo im je kako bi bilo moguće da sadrže tolike otrove i da bi nam sva ta zaštitna sredstva mogla ozbiljno štetiti.
A ipak, svako malo izbija neka afera s toksinima u hrani.
Danas dok se govori o suvremenoj poljoprivredi, samo se ponavljaju pojmovi: profitabilnost, konkurentnost, isplativost…okrupniti površine, dati zemlju velikima…U Europi se zajedničkom poljoprivrednom politikom sustavno uništavaju mali poljoprivrednici i potiču samo veliki. To se je počelo i kod nas raditi, danas smo svjedoci zatvaranja brojnih poljoprivrednih gospodarstava u našoj zemlji, jer jednostavno mnogi u ovakvim uvjetima danas ne mogu opstati. Takvim sustavnom s jedne strane imate konkurentnost i profitabilnost, ali druga strana te medalje su velika polja monokultura i sve više otrova, ali i osiromašeni ljudi i zajednice I sami proizvođači svjesni su što rade zemlji i okolišu, te jedan veliki dio tih istih proizvođača za sebe uzgaja hranu posebno, u svojim malim organskim vrtovima. Zajednička agrarna politika EU ne bavi se rješavanjem problem okoliša i zdravlja ljudi, ne bavi se opstankom malih ljudi, nego profitom velikih.
Stoga je vrijeme da se ljudi sami počnu više brinuti za svoje zdravlje i budućnost.
Vrijeme je za uzgoj vlastite hrane!
Vrt nije težak rad niti muka, to su samo mitovi koji kruže da i ljudi odustali od uzgoja vlastite hrane i bili ovisni o ovom sustavu. Vrt je izvor stvaralaštva, besplatna psihoterapija, besplatna tjelovježba, boravak na svježem zraku, izvor radosti i inspiracije. I još više od toga: u samom predgovoru knjige Masanobu Fukuoke «Revolucija jedne slamke» navedeno je da:
Krajnji cilj poljodjeljstva nije proizvodnja ljetine, nego razvijanje ljudskih bića.
Vlastito sjeme i vlastiti biovrt donosi vam neovisnost, samodostatnost, slobodu izbora i zdravlje. Donosi vam uštedu u troškovima za hranu, ali i još bitnije od toga: donosi vam radost u životu.
Stoga je idealno vrijeme da i sami krenete u ovu avanturu, jer još uvijek stignete napraviti plan sjetve, posijati sjeme u kući za presadnice i napraviti vlastit vrt u kojem ćete uzgajati vlastitu zdravu hranu. Pa makar započeli i na prozorskim daskama ili terasama, s nekoliko tegli, napravili ste veliki korak u ovu divnu avanturu.
Svaki put započinje prvim korakom. Savršeno je vrijeme da ga napravite.
Ako želiš biti sretan jedan dan – napij se;
ako želiš biti sretan godinu dana – oženi se;
ako želiš biti sretan do kraja života – postani vrtlar.
(kineska poslovica)
Udruga "Moving" u suradnji s udrugom "Biovrt – u skladu s prirodom" organizira predavanje pod nazivom "Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost očuvanja sjemenja starinskih vrsta" i razmjenu sjemenja. Predavanje će se održati u subotu 23. ožujka 2013. s početkom u 18:00 sati u maloj dvorani kulturnog centra "Ivan Rabuzin" u Novom Marofu.