Vrgorke najmanje obolijevaju od raka dojke

U mjesecu smo zaštite žena od raka dojke. Izgovoreno i napisano je  puno toga diljem svijeta i u našoj Hrvatskoj. Pojavnost raka dojke, liječenje, prevencija kao i ishodi te opake bolesti raščlanjeni su na sve moguće načine. Čovjek ne zna što bi se tu moglo novoga reći, a što nije već toliko puta razmatrano. Dobro, i ponavljati treba, treba naglasiti važne stvari i opetovano upozoravati.
 

Osjetio sam potrebu sam nešto napisati za čitatelje,  pogotovo čitateljice, nešto što priroda zna najbolje uraditi i u čemu joj ne smijemo smetati ako joj već ne pomažemo da to ona uradi najbolje.

 

O čemu se radi?

U svojstvu nastavnika predmeta iz javnog zdravstva za studente medicinskih studija Sveučilišta u Splitu, pripremajući se za nastavu, proučavao sam smrtnost od različitih uzroka u Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ). 

Smrtnost žena od raka dojke je među vodećim uzrocima smrti.  U posljednjih deset godina (2000. do 2009.), za koje do sada imamo podatke Hrvatskog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, lijepa je spoznaja da je smrtnost od raka dojke u SDŽ u prvoj deceniji trećeg milenijuma u blagom padu (slika 1). 

 

 

 

Posebno veseli da je smrtnost u većem padu kod žena do 75 godina života. Nažalost, u dobi iznad 75 godina smrtnost je u porastu (slika 2). Nisam siguran da se nije mogao postići pad smrtnosti i u toj dobi.

 

 

Posebno me, kao i kod drugih bolesti, zanimalo kakva je smrtnost po područjima SDŽ. Ima li između njih razlika?

Naime, SDŽ se sastoji iz tri zemljopisno, povijesno, kulturalno, pa tako i demografski, različita područja: otoci, priobalje i zagora. Pored te činjenice za zdravstveno stanje pojedinih područja nije nebitna dostupnost različitih razina zdravstvene zaštite. Čitatelji znaju da SDŽ ima samo jednu bolnicu i to KBC u Splitu. Za gotovo sve bolesti dostupnost bolničke specijalističko-konzilijarne zaštite izuzetno je važna. Stoga je urađena raspodjela umrlih žena od raka dojke po ispostavama/područjima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ (NZJZ) (Slika 3).

 

 

 

 

Iz te raspodjele, suprotno očekivanom, smrtnost u predjelima Dalmatinske zagore značajno je manja od područja na priobalju i otocima te i samom Splitu koji je uz samu bolnicu. Bilo je opravdano očekivati manju smrtnost kod onih bliže bolnici. Naprotiv, ispostavilo se sasvim suprotno.

To je uočljivije iz tablice br. 1.

 

Područje	Broj stanovnica	Broj umrlih žena	Prosječna godišnja smrtnost na 100.000	Hi²	P
PRIOBALJE	170 715	591	34,62	13,45	<0,01
OTOCI	16 939	65	38,37	13,45	<0,01
ZAGORA	49 882	123	24,66	13,45	<0,01

  Žene Splitsko-dalmatinske županije svih dobi umrle od raka dojke u razdoblju 2000. do 2009. godine

 

 

Logičan je upit kada su razlike već tolike i statistički značajne kroz jedno relevantno razdoblje od 10  godina, što je tome uzrok? Koja je bitna razlika između žena ova tri područja?  Zašto žene Zagore imaju statistički značajno manju smrtnost ?

 

U razmatranju svih uzroka te različitosti (genske, klimatološke, način života i prehrane, stupanj edukacije, broj poroda i dr.) svi čimbenici bili su u priolog priobalju i otocima, a protiv Zagore. Žene Zagore jedinu prednost su imale u broju živorođenih što je prikazano na slici 4.

 

 

 

 

 

 

Iz ove dvije slike razvidno da žene u Zagori imaju značajno više živorođenja od žena priobalja i otoka i značajno nižu stopu smrtnosti u dobi žena 65 i više godina.

Razlika postoji i u dobi žena od 30 do 64 godine, ali ona više nema toliko izraženu značajnost razlika. Prevedeno: mlađe žene Zagore rađaju manje djece i imaju veće stope smrtnosti od starijih. Postupno, ali sigurno približavaju se ženama priobalja i otoka! (slika 6).

 

 

 

Zbirno za područja Splitsko-dalmatinske županije prikazuje slika 7.

 

 

 

 

Smanjivanjem udjela žena s 3 i više živorođenja smanjuje se i razlika u smrtnosti. Smrtnost žena od 30 do 64 godine je za 25 % manja od prosjeka SDŽ, dok je kod žena 65 i više godina 31 % manja.

 

Iz ovoga ne možemo nego zaključiti: žene Zagore SDŽ-a imaju manju smrtnost raka dojke zbog većeg broja živorođenja od žena priobalja i otoka SDŽ-a. Veći broj živorođenja podrazumijeva veće vrijeme dojenja, dulja laktacija, dulje održavanje prirodne funkcije dojke.

 

Sve ovo je poznato u stručnoj i znanstvenoj literaturi. Čitatelji mogu samo na internetu potražiti rak dojke i dojenje te pronaći obilje literature koja podržava ovu tvrdnju.

 

Pa zašto onda pišem ovo što je već poznato?

 

Isključivo iz razloga da žene, još prije njihovi muževi*, shvate da je nešto što je prirodno nezamjenjivo, a opet nešto što mi sami možemo provoditi. 

 

Očekujem komentare, pa gdje nas sada upućuje ovaj doktor? Vraća nas u prošlost! Kakve to veze ima sa sadašnjim suvremenim uvjetima života? Pa tko će to meni danas dati uvjete mogućnosti dojenja troje i više djece?

 

Unaprijed shvaćam i opravdavam takve komentare i upite!

 

Odgovaram primjerom Grada VRGORCA.

 

Vidjeli ste u prethodnim slikama kako Grad Vrgorac s nešto više od 3800 žena prema Popisu 2001. bilježi četiri smrtna ishoda žena zbog raka dojke i ima daleko najnižu prosječnu smrtnost od svih područja SDŽ za posljednjih deset godina.  Iz slike br. 8 prikaza umrlih žena po godinama zamjetno je da  je u Vrgorcu od 2001. godine do 2009. godine umrla samo jedna žena zbog raka dojke. Posljednjih pet godina ne bilježi se nijedna umrla Vrgorka!

 

 

 

Za Vrgorac znamo da je najudaljenije područje u SDŽ. Sada je to suvremenom autocestom vremenski skraćena udaljenost, ali 100 km daleko od Splita do prije godinu dana značilo je najmanje dva sata putovanja osobnim autom do bolnice i specijalističke zdravstvene zaštite.

S druge strane žene Grada Vrgorca nisu rekorderke po udjelu žena sa 3 i više živorođenja.

Pa gdje je odgovor za uzrok jednom takvom zavidnom postignuću kojeg bi poželio svakoj sredini.

 

Odgovor nije u nekom posebnom razlogu, genskim osobitostima Vrgorki, velikim ulaganjima i nečem neobičnom već u vrlo jednostavnoj, gotovo prozaičnoj činjenici. 

U bivšem Domu zdravlja Vrgorac gdje više od petanast godina postoji mamograf i ultrazvuk, gdje redovito preglede provodi iskusni rentgenolog iz KBC Split  u prostorima gdje neposredno rade pod istim krovom liječnici primarne zdravstvene zaštite i gdje je neposredan kontakt i dogovor o pregledima i daljnjim postupcima svakodnevan, tako da ovakav dobar rezultat nije mogao izostati.

 

 

Zato tri bravo za Vrgorčane:

 

Bravo za Vrgorčane muževe koji su svojim ženama u takvim uvjetima kao pravi muževi omogućili dojenje tri i više živorođena djeteta.

 

Bravo za Vrgorčane koji su omogučili dostupnost kvalitetne dijagnostike u svrhu pravovremenog i uspješnog liječenja svojih žena, majki njihove djece u uvjetima u kojima bi im pozavidjele mnoge žene iz velikih gradova.  

 

Bravo za Vrgorčane što omogućavaju svojim ženama prirodni zdrav život pomažući prirodi jer PRIRODA ZNA najbolje!

 

Ovo mi je, premda je sezona jagoda davno prošla Najslađa vrgorska jagoda!

Cijela Hrvatska mogla bi imati vrgorske jagode!

 

 

* – ističem riječ muž.

Muž ne znači samo bračni status supruga već je to postojan čovjek, stub obitelji na kojeg se žena i obitelj može uvijek osloniti.