„Idi malo na sunce skupiti vitamina D!“ nešto je što ste sigurno već čuli. Da, upravo naše tijelo u suradnji sa sunčevim zrakama, konkretno ultraljubičastim (UVB), iz kolesterola u našoj koži stvara vitamin D3, stručno zvan kolekalciferol.
Vitamin D se kao i drugi nutrijenti nalazi u hrani. Najpoznatiji oblici vitamina D su kolekalciferol (vitamin D3) iz namirnica životinjskog porijekla te ergokalciferol (vitamin D2) porijeklom iz biljnih namirnica. Bez obzira da li se radi o endogenom (onome koji smo stvorili uz pomoć sunčeve svjetlosti) ili egzogenom obliku vitamina D (iz hrane i dodataka prehrani), vitamin D mora u našem organizmu proći korake aktivacije do svog konačnog oblika, 1,25-dihidroksi kolekalciferola koji obavlja niz važnih uloga u našem organizmu.
Struktura molekule vitamina D slična je strukturi molekule hormona, primjerice estrogena i kortizona, a i njegovo djelovanje je više slično djelovanju hormona nego vitamina. Najpoznatija uloga vitamina D vezana je za zdravlje kostiju. Naime, vitamin D uz odgovarajuću razinu kalcija i fosfata u serumu omogućava normalu mineralizaciju kostiju te rast i razvoj koštanog tkiva i zubi.
Ovdje vitamin D usko surađuje s vitaminom K2 koji aktivira osteokalcin koji veže kalcij i omogućava osteoblastima ugradnju kalcija u kost. Osim što pospješuje apsorpciju kalcija, vitamin D modulira rast stanica, te sudjeluje u normalnom radu neuromišićnih i imunoloških funkcija. Poznato je da vitamin D modulira biosintezu neurotransmitera i neurotropnih faktora, štoviše pronađeni su receptori za vitamin D u samom mozgu.
Nedostatak vitamina D može dovesti do depresije, demencije i oslabljenog imuniteta
Stoga nedostatak vitamina D predstavlja faktor rizika za razvoj neurodegenerativnih bolesti poput depresije, demencije i Alzheimerove bolesti. Međutim, u posljednje vrijeme sve se više ističe i protuupalno i imunomodulatorno djelovanje vitamina D, odnosno njegovo djelovanje na naš imunitet. Upravo iz svih ovih razloga važno je održavati normalne razine vitamina D u organizmu.
Naime, manjak vitamina D može izazvati ozbiljne posljedice na zdravlje, od simptoma kroničnog umora, apatije, depresije, smanjenja tjelesne mase do bolesti srca i osteoporoze, te nepravilnog rada imunološkog sustava koje se najčešće očituje kao podložnost infekcijama i pojavom alergija. Osnovni prehrambeni izvori vitamina D su u prvom redu plava riba poput srdela, inćuna, papalina, skuše i onih većih poput tune, haringe i lososa koji zbog svog visokog sadržaja masti (omega-3 masnih kiselina) skladišti vitamin D dok biljne izvore predstavljaju gljive i kvasci.
Preporučeni dnevni unos vitamina D
Preporučeni dnevni unos vitamina D ovisi o dobi, u djece iznosi 400-600 internacionalnih jedinica (IU) dnevno, a za zdrave odrasle osobe 600 IU/dan. Povećane potrebe za vitaminom D imaju starije osobe iznad 70 godina kod kojih preporučena doza iznosi 800 IU na dan. Dodatno, povećane potrebe za vitaminom D imaju i osobe koje spadaju u rizične skupine, a to su osobe koje se vrlo malo izlažu suncu (prekrivenih ekstremiteta i lica), osobe tamnije puti, pretile osobe, te osobe koje imaju kronične bolesti kojima se dnevna doza vitamina D određuje individualno.
Nažalost, prema najnovijim populacijskim istraživanjima čini se da vrlo veliki broj ljudi ima niske razine vitamina D u serumu, a Westernizacija prehrane, odnosno zapadnjački stil života, dodatno doprinosi niskom unosu, ali i endogenom stvaranju vitamina D. Namie, danas ljudi vrlo malo konzumiraju plavu ribu, daleko manje od preporuka, a izlaganje sunčevom svijetlu, što zbog štetnog zračenja što zbog sjedilačkog načina života je nedovoljno.
Dodaci prehrani kao poticaj imunitetu
Danas postoje dodaci prehrani vitamina D. Postoje samostalni pripravci u tabletama i sprejevima, te pripravci u kombinaciji s drugim vitaminima. Novije tehnologije nude rješenje za bržu apsorpciju i bolju iskoristivost poput vitamina D3 u spreju, ili kombinacije koje djeluju sinergistički poput vitamina D3 i K2.
Kad je riječ o zdravim osobama ovakvi se dodaci najčešće preporučuju u zimsko vrijeme, kada je izlaganje suncu minimalno te osobama koje konzumiraju vrlo malo prehrambenih izvora vitamina D, odnosno ribe. Iako je proljeće, ne bi bilo zgorega uzeti suplement vitamina D kao poticaj imunitetu i potporu odražavanju normalne razine vitamina D3 u organizmu.
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life i uživaj u inspirativnim tekstovima koji mijenjaju perspektivu. Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life? Pročitaj ih online!
