Kopriva (Urtica urens) je trajna biljka, tamnozelene boje. Naraste u visinu od 60 do 120 cm. Ima duguljaste nazubljene listove koji su, kao i stabljika, obrasli žarnim dlačicama. Proširena je u područjima umjerene klime. Muške i ženske stabljike rastu odvojeno. Razlikuju se jedino po boji cvijeta pa su cvjetovi ženskih stabljika bijele boje, dok su muški cvjetovi blago žućkasti.
List koprive kao pomoć pri urinarnim tegobama
U fitoterapiji se koristi list i korijen biljke. Budući da se koriste kod različitih zdravstvenih tegoba, potrebno je precizno znati što je u sastavu biljne droge, list ili korijen. Listovi koprive koriste se kao pomoć pri urinarnim tegobama radi svog blagog diuretičkog djelovanja. Bogati su vitaminima, mineralima (kalij i silicijevi spojevi, željezo), klorofilom, taninima, kavenom kiselinom i njenim esterima, flavonoidima.
Bodlje u svom sastavu imaju mravlju kiselinu, acetilkolin, histamin i serotonin i upravo ti spojevi izazivaju žarenje prilikom dodira s kožom. Korijen koprive sadrži bjelančevine lektine, fenolne spojeve, lignine, polisaharide, sterole, ceramide i druge. Koristi se kod benigne hiperplazije (povećanja) prostate.
Znanstveni dokazi djelotvornosti koprive
Njemačka komisija E i ESCOP (europsko znanstveno fitoterapeutsko vijeće) smatraju da je korištenje korijena i lista koprive klinički opravdano i znanstveno utemeljeno. Stoga se ovi pripravci u Europi mogu registrirati kao biljni lijekovi, a ne samo kao dodaci prehrani. List je službeno odobren za liječenje artritisa i artroza te kao dodatna terapija kod bolesti mokraćnog sustava. Korijen je službeno odobren u terapiji benigne hiperplazije (povećanja) prostate. On dolazi na tržište u obliku suhog ekstrakta čija je terapijska doza 800 mg na dan. Djelovanje lista i korijena koprive potvrđeno je kontroliranim znanstvenim studijama.
Kako koristiti integralnu otopinu koprive?
Integralna otopina (SIPF) dobiva se iz svježih listova koprive. Budući da je diuretsko djelovanje dokazano upravo nakon uzimanja soka iscijeđenog iz svježih listova, integralna otopina nameće se kao superiorni pripravak ove biljke budući da sadrži sve aktivne tvari za razliku od sušenih oblika koji se pripremaju u obliku čajnih mješavina. Sušenjem se gubi ili inaktivira veliki broj aktivnih sastojaka, a dodatnim zagrijavanjem tijekom pripreme infuza (čaja) gube se vitamini.
Stoga je integralna otopina koprive najbolji izbor u liječenju bolesti mokraćnog sustava, artritisa, artroza i anemije. Koristi se na način da se 5 ml otopine (jedna čajna žličica) otopi u čaši vode i popije tri puta na dan. List mlade koprive dobro je koristiti i u prehrani, a priprema se poput drugih zeljastih biljaka (npr. blitva).
Kontraindikacije i interakcije s drugim lijekovima
List i korijen koprive smatraju se sigurnim za korištenje tijekom duljeg vremenskog perioda. Oprez je potreban jedino kod poznate alergije na ovu biljku. Kod uzimanja zajedno sa lijekovima poput metotreksata potrebno je prethodno posavjetovati se s liječnikom ili kvalificiranim fitoterapeutom. Jedna klinička studija došla prikazala je da pripravci listova koprive gotovo četverostruko pojačavaju protuupalno djelovanje lijeka diklofenaka nakon oralnog uzimanja kod ispitanih 19 pacijenata. To je rezultat inhibitornog djelovanja na derivate enzima ciklooksigenaze. Također je dokazano inhibitorno djelovanje na otpuštanje citokina (TNF-alfa) i interleukina 1-beta.
Regulativa
Pravilnikom o dodacima prehrani kopriva je dozvoljena za primjenu s napomenama da se smije uzimati u kontinuitetu najdulje tijekom 4 tjedna te ako osoba uzima lijekove potrebno je prethodno posavjetovati se s liječnikom. Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama.
Izvor:
1. Max Wichtl: Herbal Drugs and Phytopharmaceuticals
2. Simon Mills i Kerry Bone: The Essential Guide to Herbal Safety
3. Francis Brinker: Herb Contraindications and Drug Interactions
4. Stribor Marković: Fitoaromaterapija
