Melatonin je već godinama najpopularnije rješenje za sve koji se bore s nesanicom, no iako ga mnogi doživljavaju kao potpuno prirodan i bezazlen dodatak, nova istraživanja otvaraju važna pitanja o njegovoj dugoročnoj sigurnosti.
Naime, najnovija studija otkrila je moguću povezanost između redovite, dugotrajne upotrebe melatonina i povišenog rizika od zatajenja srca – što je potaknulo raspravu o tome koliko zapravo znamo o dodatku kojem se toliko često okrećemo prije odlaska u krevet.
Prvo veliko istraživanje koje otvara pitanje sigurnosti
Istraživanje je obuhvatilo više od 130 000 odraslih osoba s dijagnozom nesanice, prosječne dobi od 56 godina. Gotovo polovica sudionika uzimala je melatonin najmanje godinu dana. Analiza je pokazala značajnu razliku između korisnika i onih koji nisu uzimali melatonin: u sljedećih pet godina 4,6% korisnika razvilo je zatajenje srca, dok je u skupini koja nije uzimala melatonin taj udio iznosio 2,7%. Kada se to izrazi relativno, korisnici melatonina imali su oko 90% veći rizik.
Rizik je dodatno rastao kod osoba koje su češće obnavljale recepte – oni koji su dobili više recepata u razmaku od 90 dana imali su 82% veći rizik od razvoja zatajenja srca. Istraživači su zabilježili i još jednu važnu razliku: korisnici melatonina imali su gotovo 3,5 puta veću vjerojatnost hospitalizacije zbog srčanog zatajenja.
Glavni autor studije dr. Ekenedilichukwu Nnadi ističe da je ovo prvo veliko istraživanje koje otvara ozbiljno pitanje dugoročne sigurnosti melatonina i potrebe za oprezom prilikom upotrebe.
Zašto to još uvijek ne znači da je melatonin opasan
Iako podaci zvuče zabrinjavajuće, stručnjaci naglašavaju da melatonin nije dokazan uzrok srčanog zatajenja. Kako ističe dr. Christopher Winter, specijalist za spavanje, istraživanje pokazuje povezanost – ne uzročnost.
Naime, mnogi koji koriste melatonin već imaju stanja koja povećavaju rizik od srčanih bolesti, poput nesanice, stresnog načina života, poremećaja cirkadijalnog ritma ili apneje za vrijeme spavanja. Svi ovi čimbenici neovisno povećavaju rizik od kardiovaskularnih problema. Osim toga, jedna ranija studija iz 2020. godine čak je pokazala moguće zaštitno djelovanje melatonina kod osoba sa srčanim zatajenjem, što dodatno komplicira interpretaciju rezultata.
Prema kardiologu dr. Cheng-Han Chenu, osobe s lošom kvalitetom sna već imaju povećan kardiovaskularni rizik, a melatonin u mnogim slučajevima samo je „marker“ tog poremećenog ritma – a ne njegov uzrok.
Stručnjaci Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) jasno ističu da nema dovoljno dokaza da je melatonin dugoročno siguran ili učinkovit za kroničnu nesanicu. On bi se trebao koristiti kratkoročno, u specifičnim situacijama: jet lag, poremećeni ritam zbog kasnih smjena ili privremeni poremećaji spavanja.
Ako melatonin uzimate svake večeri jer ne možete zaspati, stručnjaci savjetuju fokusiranje na stvarne uzroke problema: stres, neuredan ritam spavanja, korištenje ekrana ili kasne obroke. Najbolje metode za dugoročno rješavanje nesanice uključuju:
- dosljedan raspored spavanja i buđenja
- izbjegavanje ekrana najmanje sat vremena prije spavanja
- ograničavanje kofeina i alkohola
- opuštajuću rutinu prije odlaska u krevet
- kognitivno-bihevioralnu terapiju za nesanicu (dokazano učinkovitija od lijekova)
Ako ste već pokušali promijeniti navike, a nesanica se i dalje vraća, vrijeme je za profesionalnu procjenu. Problemi sa spavanjem mogu biti posljedica apneje, hormonalnih poremećaja, stresa, depresije ili drugih medicinskih stanja. Najbolji prvi korak je jasna dijagnoza – tek tada se može pronaći siguran i učinkovit plan liječenja.
Pročitaj i ovo:
- Mogu li nam bademi zaista pomoći da bolje spavamo?
- Kako pobijediti nesanicu? Ove aktivnosti najviše pomažu, otkriva istraživanje
- Loš san povezan je s čak 172 bolesti – evo kako ga popraviti
