Pitate se zašto vam sastanci s drugima izazivaju nelagodu, nervozu, pa čak i paniku? Možda ste si već samostalno dijagnosticirali socijalnu anksioznost ili sramežljivost? No morate znate da socijalna anksioznost nije isto što i sramežljivost.
Prema stručnjacima, sramežljive osobe muče iste misli kao i socijalno anksioznu osobu, ali u nježnijoj verziji. S druge strane, introverte druženja doslovno umaraju pa se moraju ‘napuniti’ provodeći vrijeme sami sa sobom. To ne znači nužno da imaju strah od društvenih zbivanja već znaju da će i ona u konačnici umoriti.
Nasuprot tomu, socijalna anksioznost temelji se na strahu da će vas ljudi osuđivati, odbaciti ili da ćete se osramotiti. Pritom je strah dovoljno paralizirajući da vas spriječi da živite svoj život onako kako biste htjeli.
Kako znati imate li socijalnu anksioznost?
Na prvi pogled, sramežljiva se osoba može osjećati nelagodno u razgovorima, a introvert će možda htjeti pobjeći sa zabave i prije 23 sata. Što se tiče socijalne anksioznosti, stručnjaci kažu da treba tražiti tipične tjelesne simptome anksioznosti, koji mogu uključivati:
- nervozan želudac
- napete mišići
- hladne ruke i noge
- glavobolju
- bol u prsima
- osjećaj panike i osjećaj nesigurnosti.
Ne postoji jedinstveno rješenje za sve fizičke simptome, ali u ovom trenutku mogu vam pomoći mehanizmi suočavanja koji olakšavaju tjeskobu. Disanje je, na primjer, značajan način za smirivanje parasimpatičkog živčanog sustava kada prijeđe u ovo stanje panike. Ali naravno, samo dah nije ključan za rješavanje problema s tjeskobom. Možda ćete trebati razviti arsenal tehnika suočavanja koje vam pomažu da se osjećate sigurno.
Ako se pokušavate dugoročno nositi sa socijalnom anksioznošću, a ne samo u ovom trenutku, postoje i druge prakse koje biste trebali isprobati. Naime, socijalna se anksioznost često liječi terapijom izlaganja koja se sastoji od početnih, kraćih razgovora s drugim osobama, a zatim se nastavlja s većim društvenim izazovima u kojima se uče i usvajaju socijalne vještine.
Ako primijetite da su vam simptomi socijalne anksioznosti počeli buktati, možda vam tijelo govori da smanjite kontakte – ali nemojte ih izbaciti u potpunosti. Budite vrlo namjerni u načinu zagrijavanja svojih društvenih mišića, družite se s bliskim ljudima i provodite kratke razgovore s ljudima u svojoj blizini. Ako vas vaša socijalna anksioznost uistinu paralizira, moglo bi vam pomoći da razgovarate sa stručnjakom za mentalno zdravlje. No znajte da nikad niste sami.