Već godinama slušamo da sadnja stabala može pomoći spasiti svijet od globalnog zatopljenja. I dok se takva izjava ponavljala kao kakva mantra, sada konačno postoje podaci koji pokazuju da sadnja pravih vrsta drveća u odgovarajuće vrste tla diljem planeta može dati značajan doprinos usporavanju klimatskih promjena. Rezultati su to novog istraživanja objavljenog u časopisu Science, a koji ukazuju da bi nove šume mogle „uhvatiti“ 205 gigatona ugljičnog dioksida u sljedećih 40 do 100 godina. To su dvije trećine ugljičnog dioksida koje su ljudi stvorili još od vremena industrijske revolucije, piše portal Scientific American.
Obnova šuma nameće se kao najsnažnije rješenje za spas planeta, smatra Tom Crowther, profesor globalne ekologije ekosustava na švicarskom Federalnom institutu za tehnologiju u Zürichu i autor studije. Istraživački je tim analizirao gotovo 80.000 satelitskih mjerenja šumskog pokrova u svijetu i kombinirao ih s ogromnim globalnim bazama podataka o tlu i klimatskim uvjetima. Time je nastala detaljna mapa s brojem drveća koje bi se moglo održati – na mjestima gdje šume sada rastu i gdje bi mogle rasti, izvan područja kao što su pustinje i savane, urbanih područja i zemljišta koja se koriste za poljoprivredu.
Konačan rezultat došao je do broja od 900 milijuna hektara koji bi mogli biti pošumljeni. Ako bi ti prostori bili ispunjeni drvećem, mogli bi pohraniti 205 gigatona ugljičnog dioksida u vrijeme kada šume sazru.
Osim smanjivanja razine ugljičnog dioksida, nove šume pružaju još jednu veliku korist: one pridonose očuvanju biološke raznolikosti, što je značajan doprinos s obzirom na nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta.
U sklopu istraživanja nastala je i karta s alatom za planiranje pošumljavanja, koja je od 5. srpnja otvorena za javnost. Pojedinci i organizacije mogu zumirati na bilo koju lokaciju na karti kako bi vidjeli gdje se nove šume mogu posaditi, a dostupna je na stranici www.crowtherlab.com.
Pročitaj i ovo:
• Nek’ se zeleni: Što ti možeš učiniti za zaštitu šuma?
• 10 mitova o klimatskim promjenama kojima ne treba vjerovati
• Kako vegetarijanci mogu usporiti klimatske promjene?
