Izgradnja zdravih navika kod djece tijekom najranijih godina života jedna je od najvažnijih (i najizazovnijih) odgovornosti roditelja. Nije lagan zadatak dijete odvojiti od iskričavih i pokretnih slika na ekranu tableta, smartphonea, računala, TV-a… A ako ste zabrinuti da bi previše vremena provedenog pred zaslonima moglo utjecati na inteligenciju vašeg djeteta, novo istraživanje pokazuje da biste mogli biti u pravu.
Djeca s „oštrim umom“ provodila su manje od dva sata dnevno pred zaslonom, te su pritom dobila 9 do 11 sati sna i barem jedan sat fizičke aktivnosti, zaključak je studije objavljene u časopisu Lancet Child & Adolescent Health. Cilj studije bio je utvrditi kako te tri navike utječu na dječju kognitivnu učinkovitost tijekom 24-satnog razdoblja. Istraživanje je pod povećalo stavilo navike i sposobnosti 4,524 američke djece u dobnom rasponu od 8 do 11 godina.
Pokazalo se kako gotovo dvoje od troje djece provodi više od dva sata dnevno pred ekranom – samo je 5 posto djece ispunilo sve tri smjernice, a 29 posto ih nije zadovoljilo niti jednu.
Što manje vremena pred ekranima
Kroz niz testova djeca su evaluirana na području pamćenja, jezika, sposobnosti planiranja i brzine u rješavanju mentalnih zadataka. Potvrđujući najgore roditeljske strahove, djeca koja su svakodnevno provodila više od dva sata pred ekranima imala su lošije rezultate od djece koja su provodila manje vremena pred zaslonima.
Kognitivna se sposobnost poboljšala sa svakom ispunjenom dodatnom preporukom. Djeca koja su ispunila kriterije o preporukama za količinu sna i vremena provedenog pred ekranima postigla su najbolje rezultate, a slijedila su ih djeca koja su zadovoljila samo smjernicu o manje od dva sata provedenog pred ekranima.
Međutim, niti dovoljna količina sna ni razina tjelesne aktivnosti, sami za sebe, nisu utjecali na performanse djeteta. Ono što je imalo samostalan učinak bilo je vrijeme provedeno pred zaslonima, što znači da bi ono moglo imati osobito važan učinak na kognitivne sposobnosti djece.
„Sveto trojstvo“ zdravih navika
Previše vremena provedenog pred ekranima moglo bi utjecati na sposobnost djece da zadrže fokus i koncentraciju, osobito ako se prebacuju između različitih aplikacija na uređaju ili između različitih zaslona u isto vrijeme.
Spavanje je također nevjerojatno važno za razvoj mozga jer se on tijekom sna reorganizira i raste. Redovita tjelesna aktivnost povećava protok krvi u mozak i oksigenaciju tkiva mozga te povećava povezivost neuronskih mreža u mozgu. Previše vremena provedenog pred ekranima moglo bi dovesti do kaskadnog efekta u kojem djeca ne dobivaju dovoljno sna te su manje aktivna tijekom dana.
Sve u svemu, ova otkrića nude "sveto trojstvo" zdravih navika koje utječu na kognitivni razvoj djeteta. Ali, naravno, „znati“ je samo prvi korak – prava bitka dolazi s otkrivanjem kako zapravo uvesti ove preporuke u svakodnevni život djeteta.
Istraživači preporučuju postavljanje čvršćih pravila o upotrebi digitalija – uključujući duljinu korištenja uređaja, vrste aplikacija te broj uređaja koji se koriste u isto vrijeme. Jedna od opcija je i provjeravanje igara ili aplikacija prije nego što dopustite da ih dijete koristi, više interaktivnih opcija koje angažiraju um djeteta te upotreba roditeljske kontrole za blokiranje ili filtriranje sadržaja te ograničavanje vremena prikaza.
Pročitaj i ovo:
• Stručnjaci upozoravaju: Ograničite djeci vrijeme provedeno pred ekranima
• Za pametne glavice: Hrana koja hrani mozak
• Neki novi klinci, neki novi roditelji
