Osim što ukrašava svaki kutak planete, priroda je i toliko svestrana, a dobro se snalazi i u modnome svijetu. Godinama stvarajući prekrasne kreacije, Ivana Kujundžić Rupčić jednog je jesenskog dana došla na ideju da listove divlje loze pretvori u haljinu. Vidjevši finalni rezultat, odlučila je cijelu priču dodatno začiniti i pretvoriti je u projekt ‘Četiri godišnja doba’ koji objedinjuje kreacije brojnih vrsta biljaka. Kako bi i drugima približila svoje viđenje prirode kroz modu, imala je prilike sudjelovati i na ovogodišnjem Floraartu s instalacijom ‘Majčica priroda’, a u razgovoru nam je otkrila kako to izgleda kada se tkanine zamijene lišćem, biljem, cvijećem i granjem.
Po struci ste modna dizajnerica, a vaše su kreacije inspirirane prirodom – doslovno. Kako ste došli na tu ideju, kako je sve krenulo?
– Započelo je sasvim slučajno prije desetak godina jednog jesenskog dana. Dok sam bila u žaru šivanja odjeće ponestalo mi je materijala, a baš sam taj dan htjela nešto stvarati. Pogledala sam kroz prozor i ugledala prelijepe listove divlje loze. Za 6 sati jesenska haljina je bila gotova. I tu je krenula ideja za ‘Četiri godišnja doba’.
Ono što je osobito zanimljivo jest činjenica da su vaše kreacije nosive. Koliko je zahtjevno upustiti se u izradu takvog projekta?
– Kreacije napravljene od prirodnih materijala zahtijevaju brzu pripremu. Većina se brzo osuši, zato biram one koji mogu trajati duže pa tako najčešće bršljan, bor, jela i čempres služe za kostur haljine.
Nabavljate li materijal samostalno, tražeći ga u prirodi? Pomažu li vam u tome i prijatelji i obitelj?
– Materijale većinom sama tražim po šumi. Srećom, živim na početku velike šume pa sam svakodnevno u obilasku i snimam što bi mi moglo dobro poslužiti. No, za kreaciju ‘Majčica priroda’ mi je ipak trebala ruka spasa. Moja prijateljica i velika poznavateljica bilja, Mirna Milković, mi je donijela malo dalmatinskog bilja da upotpunim haljinu, i to pred samu izložbu na ovogodišnjem Floraartu.
Koje su biljke glavni nositelji vašeg projekta ‘Godišnja doba’?
– Jesenska haljina obiluje listom divlje loze i smokve. Na zimskoj haljini prevladavaju bršljan, paprati, perasto kovilje, češeri, ogoljene velebitske grane kleke. Na proljetnoj su tu forzicija , lovor višnja i magnolija. No, da bismo upotpunili cijelu priču, fali još ljetna haljina.
S obzirom na to da je riječ o živoj prirodi, koliko jedna kreacija otprilike potraje? Kako se adekvatno brinuti o njoj da bude što dulje u punom cvatu?
– Jesenska zahtjeva jako brzu pripremu jer se listovi od vinove loze i smokve brzo skvrče. S druge strane, zimska kao takva može izdržati mjesecima jer biram većinom osušeno bilje koje je već učinilo svoje.
Proljetna od forzicije je najviše osjetljiva i potrebno ju je što prije fotografirati jer već nakon par sati usahne. Vjerujem da ima boljih rješenja oko očuvanja haljine ali sprej za kosu zasad funkcionira dobro!
Koliko vam je vremena potrebno za izradu jedne kreacije? Možete li izdvojiti omiljenu?
– U prosjeku su mi potrebna dva dana za jednu kreaciju. Najviše sam vremena potrošila na instalaciju ‘Majčica priroda’.
Na ovogodišnjem Floraartu sudjelovali ste upravo s njom – koliko se vrsta bilja i cvijeća moglo pronaći na njoj?
– ‘Majčica priroda’ mi je dosad najdraža kreacija s 40 vrsta biljaka ispremiješanih mirisa Dalmacije i kontinentalne Hrvatske. Za mene je to bila čista magija, a nadam se i za posjetitelje Floraarta.
Evo što se sve moglo pronaći na haljini: pino maritimo, halapenski bor, primorski čempres, morski ružmarin, razne vrste algi, vrijesak, smilje, šikalina, šparoge, smokve, tršlja, kovilji, planinska kleka, šimšir, clematis, hrast crnika, lovor, masline, lječike, juka, brnistra, jela, kora breze, vrba, bršljan, čuvarkuća, lunaria (srebrenka), divlja zob, bjelušina, božur, planika, bušin, kamenje morskog žala, kamen dalmatinskog krša, morske spužve, orlove kandže, čistac, pitospora, mlječika, smreka.
Sad kad je Floraart završio, kakvi su vam dojmovi? Nosite li lijepe uspomene s ovog sjajno posjećenog vrtnog festivala?
– Floraart inače posjećujem godinama, a ovo je bilo moje prvo izlaganje. Prijavila sam se sa željom da približim ljudima ljepotu prirode koja nam je pred očima i moje viđenje nje kroz modu. Jako sam počašćena nagradom za promicanje floristike i kvalitativan doprinos izložbi!
Svojevremeno ste šivali haljine od materijala koje ste donijeli s putovanja s Bliskog istoka. O kakvim je materijalima bilo riječ?
– Naša putovanja po Aziji urodila su plodnu kolekciju koju sam nazvala ‘Plamen Istoka’, a modna revija se odvijala podno Hendrixovog mosta uz plamen vatre. S obzirom na to da smo putovali motorom, svoju smo odjeću ostavili da bi nam mogao stati materijali za kolekciju (smijeh)!
Volim eksperimentirati tako da se moglo naći predivnih dezena kakvog umiju izrađivati samo na Istoku – svila, čipka, saten… raj za ljubiteljice otmjenog!
Planirate li u skoroj budućnosti izložbu ili reviju?
– Nisam baš tip od planiranja, smatram da se stvari jednostavno dogode. No, ono što je konstantno je ta moja ljubav prema stvaranju. Nadam se da ću novim kreacijama ponovno iznenaditi i sebe samu!
Pročitaj i ovo:
- Antonela Ožić-Bašić: “Moda mi predstavlja način življenja”
- Aleksandra Dojčinović: “Moda je moj život i moja strast, a brand LeiLou velika ljubav”
- Ćamila Mičijević: “Kada nisam u ulozi rukometašice, trudim se izgledati ženstveno, a moda me dodatno ispunjava”
Naturala Life br. 14
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili ga kupi na odabranim prodajnim mjestima i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu. Online izdanje čitaj besplatno na servisu Issuu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
