Ako već neko vrijeme ne možete pronaći istinsku radost ni u čemu, to je vjerojatno zato što… Pa, živimo u vrlo konfuznim vremena u kojima u malo čemu zapravo smijemo uživati. Putovanja su limitirana, ljudski je kontakt opterećen rizikom, a situacija je i dalje neizvjesna. Dakle, čini se da su jedine svijetle točke uživanje u restoranima i kafićima na sigurnoj udaljenosti, u našim kućnim ljubimcima, obitelji i prirodi.
Dakako, u ovim se jednostavnim užicima i krije ljepota življenja, ali odsutnost konkretnijih događaja, otkazivanja većih vjenčanja i događanja, svakodnevno bombardiranje s lošim vijestima i brojkama može biti itekako otežavajuća okolnost za sveopće zadovoljstvo. Srećom, tome je problemu doskočilo i istraživanje sa Sveučilišta u Zürichu i Sveučilišta Radboud u Nizozemskoj u kojem su stručnjaci istraživali u kojoj mjeri kratkotrajno, hedonističko zadovoljstvo može donijeti dugotrajnu sreću – ako mu znate ispravno pristupiti.

Svjesnost u trenucima hedonizma
Studija je analizirala stupanj hedonizma sudionika, ovdje definiranu kao “sposobnost usredotočenja na neposredne potrebe i prepuštanje i uživanje u kratkotrajnim užicima.” Svakako, ovdje su operativne riječi “usredotočiti se” i “prepustiti se”. Dakle, možda bi ovo moglo značiti bespotrebno naručivanje dostave iz omiljenog restorana unatoč tome što vas večera već čeka u hladnjaku. Drugim riječima, bez obzira koliko velik ili mali bio izbor (a zasigurno ne zahtijeva usredotočenost na hranu ili trošenje novca), ako svjesno uživate u nekoj hedonističkoj aktivnosti, na dobrom ste putu da povećate svoju razinu sreće na duže staze.
Studija je otkrila da kada su sudionici bili opterećeni brigama u trenucima opuštanja, nisu mogli uživati u trenutku i bilo im je sasvim svejedno jedu li svoj omiljeni kolač ili ne. S druge strane, utvrđeno je da se onim sudionicima koji su u potpunosti uživali u tim situacijama, povećavala opća razina sreće, a ne samo osjećaj trenutnog zadovoljstva.

Pristup dugoročnoj sreći koji podupire hedonizam je nadasve zanimljiv jer se čini kako se suprotstavlja rasprostranjenom vjerovanju da je poglavito samokontrola (svjesno jedete večeru koja je dostupna u hladnjaku, a ne naručujete dostavu i pritom štedite novac) put ka ispunjenju i dugoročnoj sreći. Naposljetku, samokontrola obično poštuje dugoročne ciljeve koji se usredotočuju na razmišljanje na budućnost, a ne na trenutno zadovoljstvo.
Zlatna sredina
Ali možda postoji zlatna sredina. “Težnja za hedonističkim i dugoročnim ciljevima ne smije biti u međusobnom sukobu”, napisala je u studiji Katharina Bernecker, istraživačica motivacijske psihologije sa Sveučilišta u Zürichu. „Naše istraživanje pokazuje da su oboje važni i da se mogu nadopunjavati u postizanju dobrobiti i dobrog zdravlja. Važno je pronaći pravu ravnotežu u svakodnevnom životu.” Kao i u svemu ostalome, zapravo.
Stručnjaci vjeruju da bi svjesno planiranje, pa čak i vremenska ograničenja razdoblja uživanja u vašem rasporedu, mogli pomoći da ih jasnije odvojite od ostalih aktivnosti. To vam omogućuje da se sa zadovoljstvom angažirate na način koji je pažljiv i ispunjujući, ali ne i poguban za dugoročne ciljeve.
Također, važno je da imate vlastitu definiciju zadovoljstva: možda je to jedan dan u tjednu u kojem ćete naručiti pizzu ili se isključiti za vikend i čitati knjige na balkonu. Poanta je da hedonizam ne bi trebao uključivati samo trošenje novca na nepotrebne dostave hrane i odjeće, već vam priuštiti zaista dobar osjećaj kojem se uvijek možete okrenuti.
Pročitaj i ovo:
- Službeno je: Sreća zaista može poboljšati vaše zdravlje
- Reiki: 5 načela za jednostavniji i sretniji život u sadašnjem trenutku
- Ovih je 8 navika zajedničko svim sretnim ljudima
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life i uživaj u inspirativnim tekstovima koji mijenjaju perspektivu. Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!







