Starosna degeneracija žute pjege ili makule uglavnom se javlja u kasnijoj životnoj dobi, ali se prve promjene mogu javiti već u 50-ima. Riječ je o neželjenoj pojavi koja može prouzrokovati oštećenja centralnog vida čiji su simptomi mutna i iskrivljena slika, slabiji intenzitet boja i teža prilagodba očiju na mrak. Kao i u nizu drugih poteškoća s vidom, i u ovom je slučaju pravovremena dijagnoza ispravan put ka liječenju. Kako se dijagnoza postavlja i zašto su redoviti oftalmološki pregledi od velikog značaja, u nastavku nam otkriva Šarolta Pinter, dr.med. specijalista oftalmologije, s užom specijalnosti iz stražnjeg segmenta oka.
Što je to starosna degeneracija žute pjege ili makule?
– Starosna degeneracija žute pjege je promjena koja zahvaća centralni dio mrežnice koji se zove makula ili žuta pjega, a rezultira slabijim centralnim vidom dok je periferni vid očuvan.
Što je to centralni, a što periferni vid?
– Centralni vid je vid koji nam omogućava jasno viđenje stvari. Pomoću njega jasno vidimo na daljinu, primjerice prilikom vožnje ili prilikom čitanja slova na daljinu ili na blizinu. S druge strane, periferni nam vid omogućava neometano kretanje u prostoru.
Kako možemo znati da nam je centralni vid oštećen?
– Simptomi oštećenja centralnog vida su mutna i iskrivljena slika, slabiji intenzitet boja, teža prilagodba na mrak… Često se opisuje i centralna “mrlja”, a kod čitanja “bježanje slova” i nemogućnost praćenja reda.
Kod koga se takve promjene najčešće događaju?
– Kao što i sam naziv kaže, promjene se najčešće javljaju kod osoba starije životne dobi. Iako se mogu javiti već u 50-tima, njihova je učestalost veća u kasnijoj dobi.
Zašto se uopće javlja starosna degeneracija žute pjege?
– Točan uzrok bolesti nije poznat, međutim u procesu starenja događaju se brojne promjene u čovjeku – tako se i centar vida mijenja. Drugim riječima, njegova je funkcija smanjena zbog prirodnog odumiranja stanica. Međutim, u slučaju starosne degeneracije žute pjege odumiranje stanica je izraženije.
Dokazano je da, osim starenja i nasljedne predispozicije, tome dodatno pridonose pušenje, neadekvatna zaštita od UV zraka, slabija prokrvljenost centra vida zbog visokog krvnog tlaka, povišenih masnoća i šećera u krvi.
Što napraviti kada se primijete simptomi oštećenja centra vida?
– U slučaju pojave simptoma potrebno je što prije napraviti oftalmološki pregled kojim će se postaviti točna dijagnoza i započeti liječenje.
Kako se postavlja dijagnoza?
– Dijagnoza se postavlja na temelju kompletnog očnog pregleda koji uključuje provjeru vida bez i s korekcijom, pregled prednjeg dijela oka i leće biomikroskopom, mjerenje očnog tlaka te pregleda očne pozadine ili fundusa na široke zjenice.
Iako se već samim pregledom očne pozadine može postaviti dijagnoza, dodatnom bezbolnom, nekontaktnom dijagnostičkom pretragom koja se zove optička koherentna tomografija – OCT makula ili žute pjege – dobije se još točniji uvid u detalje promjena. Tom pretragom razlučujemo radi li se o suhom ili vlažnom obliku starosne degeneracije žute pjege. Osim toga, ponekad se mora napraviti i kontrastna pretraga fluoresceinska angiografija – FAG.
Što je to suhi oblik, a što vlažni oblik starosne degeneracija žute pjege? Može li suhi oblik prijeći u vlažni oblik?
– Suhi oblik starosne degeneracije žute pjege je sporonapredujuća promjena u kojoj centar vida postepeno gubi svoju funkciju, odnosno vid godinama polako slabi. Osoba često misli da ima mrenu ili kataraktu pa se dosta kasno javi na očni pregled.
S druge strane, vlažni oblik starosne degeneracije žute pjege je brzonapredujuća promjena u kojoj tekućina i krv iz novostvorenih, “loših” krvnih žila prodire u i ispod žute pjege pa osoba u roku od tjedan do mjesec dana izgubi centralni vid na zahvaćenom oku.
Promjene mogu zahvatiti jedno oko, ali se najčešće odvijaju na oba oka. Težina promjena nije nužno jednaka na oba oka. I da, suhi oblik može prijeći u vlažni oblik.
Kakve su mogućnosti liječenja suhog oblika starosne degeneracije žute pjege?
– Suhi oblik starosne degeneracije žute pjege ne može se aktivno liječiti. Međutim, bitno je na vrijeme uočiti promjene, po mogućnosti kada je vid još uvijek sačuvan jer se određenim preventivnim postupcima napredovanje promjena može usporiti.
Najbitnije je prestati pušiti, koristiti sunčane naočale, regulirati krvni tlak, masnoće i šećere u krvi, a u slučaju pretilosti, smršaviti. Uz redovitu tjelovježbu i primjenu antioksidansa u obliku luteina, vitamina i minerala te omaga 3-masnih kiselina, smanjuje se mogućnost težeg oštećenja centralnog vida (AREDS studije).
Iako nije prevelika utjeha, ni u kasnom stadiju promjena ne dolazi do sljepoće jer je periferni vid održan pa se osoba i dalje može samostalno kretati.
Kakve su mogućnosti liječenja vlažnog oblika starosne degeneracije žute pjege?
– Vlažni oblik starosne degeneracije žute pjege potrebno je što ranije dijagnosticirati. Iako je to znatno agresivniji i po vid opasniji oblik promjena, danas postoje mogućnosti aktivnog liječenja. Kod ovog je oblika liječenje nužno započeti u što ranijem stadiju kada je centralni vid barem još djelomično očuvan jer je tada mogućnost oporavaka vida značajno veća.
U liječenju se primjenjuje skupina lijekova koja sprečava rast i propuštanje tekućine iz “loših” krvnih žila, a zovu se anti-VEGF lijekovi ( anti-Vascular Endothelial Growth Factor). Trenutačno se primjenjuju lijekovi Avastin (bevacizumab), Lucentis (ranibizumab), Beovu (brolucizumab) i Eylea (aflibercept).
Kako se ti lijekovi primjenjuju?
– Na žalost, ti lijekovi djeluju samo ako se nalaze u blizini žute pjege pa je jedini način njihove primjene direktno ubrizgavanje injekcijom u očnu jabučicu. Srećom, taj je postupak brz i praktički bezbolan, a izvodi ga liječnik oftalmolog u kontroliranim uvjetima.
Već sljedeći dan osoba može normalno obavljati sve aktivnosti, ali lijeku treba određeno vrijeme da počne djelovati, odnosno da se postigne željeni terapeutski odgovor.
Djelovanje lijeka je također vremenski ograničeno pa se u većini slučajeva lijek mora primjenjivati opetovano, u mjesečnim intervalima, a ponekad i tijekom par godina.
Kakvi su rezultati liječenja?
– Rezultati liječenja najviše ovise o dužini trajanja promjena. Što se ranije postavi dijagnoza i što je bolji vid u trenutku postavljanja dijagnoze, veća je šansa za potpuni oporavak vida.
Uz redovite oftalmološke kontrole i samokontrole Amslerovim testom (jednostavnom mrežicom kojom provjeravamo jesu li linije ravne ili iskrivljene), moguće je i duže vrijeme održati zadovoljavajuću razinu vida.
Pročitaj i ovo:
- Dr. Vera Gardijan: “Spušteni kapci su funkcionalni i estetski zdravstveni problem”
- Dr. Siniša Cvrtila: “Siva mrena ozbiljno narušava kvalitetu života, a ove simptome ne smijete ignorirati”
- dr. Siniša Cvrtila: „U Poliklinici Ghetaldus smo fokusirani na unapređenje naših usluga i modernizaciju opreme“
Naturala Life br. 14
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili ga kupi na odabranim prodajnim mjestima i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu. Online izdanje čitaj besplatno na servisu Issuu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
