Dermatologinji, doc. dr. sc. Mariji Buljan dermatološka su onkologija i dermatokirurgija, s posebnim naglaskom na dermatoskopiju, već godinama uže područje interesa i rada, a završila je specijalizaciju iz dermatološke onkologije u Zagrebu. Docentica je na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, potpredsjednica Hrvatskog društva za dermatološku onkologiju Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), tajnica Hrvatskog dermatovenerološkog društva HLZ te dugogodišnji član Europske Akademije Dermatologije i Venerologije (EADV) i Međunarodnog Udruženja za Dermatoskopiju (IDS).
Održala je niz predavanja iz područja dermatovenerologije na domaćim i međunarodnim kongresima, sudjeluje u organizaciji dermatoloških tečajeva, a objavila je i niz znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim citiranim časopisima. U javnozdravstvenoj akciji Euromelanoma Day sudjeluje od samih početaka kampanje u našoj zemlji, unazad nekih 15-tak godina, a osim sudjelovanja u provođenju preventivnih dermatoloških pregleda, dio je tima koji kampanju organizira, osmišljava, usklađuje i provodi s aktualnim preporukama od strane Europskog Društva za Dermatoonkologiju (EADO). S dr. Buljan smo porazgovarali o zabrinjavajućem trendu kontinuiranog porasta zloćudnih bolesti kože.
Statistike o korištenju zaštitnih sredstava su porazne – naime, pokazuju da samo 18 posto ljudi koji se redovito izlažu suncu koristi zaštitu. Što mislite zašto je to tako?
– Dio populacije ima stavove da je primjena preparata za zaštitu od sunca štetna i da sami preparati uzrokuju rak kože, što nije istina. Naime, ne postoje znanstvena istraživanja koja bi dokazala navedeno. U prošlosti su kreme za sunčanje ponekad bile povezane s pojavom alergijske reakcije na koži zbog pojedinih kemijskih spojeva koje su tada preparati sadržavali. Međutim, danas su proizvodi koji su dostupni na tržištu podvrgnuti strogoj kontroli te su navedene reakcije iznimno rijetke kod osoba koje koriste kvalitetne preparate.
Drugi dio populacije koja je protivnik krema za sunčanje i fotoprotekcije uglavnom kao razlog navodi strah od nedovoljne proizvodnje vitamina D. No, istraživanja su pokazala da čak i u zemljama gdje vrlo mali broj osoba koristi kreme sa zaštitnim filterima i gdje su brojni sunčani dani tijekom godine, dio populacije ima niske razine vitamina D. Naime, nema čvrstih dokaza koji bi potvrdili da je određeno vrijeme nezaštićenog izlaganja tijela suncu dnevno dovoljno za proizvodnju odgovarajuće razine vitamina D u organizmu.
Kako onda možemo, na siguran način, prikupiti dovoljnu količinu vitamina D?
– S obzirom na podneblje u kojem živimo, gdje tijekom jeseni i zime velik dio stanovništva gotovo i ne vidi sunca, našim pacijentima preporučujemo provjeriti razinu vitamina D u serumu te, ako je niska, u dogovoru s obiteljskim liječnikom uzimati suplemente vitamina D. Ono što treba naglasiti jest činjenica da korištenje solarija ni na koji način ne doprinosi stvaranju D vitamina jer solariji emitiraju UVA zrake, a za stimulaciju proizvodnje vitamina D u tijelu odgovorne su UVB zrake.
Je li pojavnost raka kože i melanoma u porastu ili stagnira?
– Pojavnost zloćudnih tumora kože je u kontinuiranom porastu već nekoliko desetljeća i taj trend bilježi se diljem svijeta, pa tako i u našoj zemlji. Pritom valja reći da je u porastu broj novodijagnosticiranih nemelanomskih tumora, ali i oboljelih od melanoma, jednog od najagresivnijih tumora kože i sluznica. U Hrvatskoj godišnje od melanoma oboli preko 900 osoba te je melanom osmi po učestalosti zloćudnih tumora u oba spola.
Javlja li se češće kod muškaraca ili žena?
– Prema podacima Registra za rak RH, u 2018. godini u našoj je zemlji od melanoma obolio 501 muškarac i 425 žena. Dakle, melanom se nešto češće dijagnosticira u muškog spola.
Dermatolozi često ističu samopregled kože kao jedan od najvažnijih faktora prevencije raka kože…
– Tako je. U brojnim preventivnim kampanjama koje provodimo, ali i u svakodnevnom radu s pacijentima preporučujemo da obrate pozornost i detaljno pregledaju svoju kožu jednom mjesečno, što je osobito važno kod osoba s vrlo velikim brojem madeža ili kod osoba koje imaju rizične čimbenike za razvoj raka kože. Pod te rizične čimbenike spadaju: pretjerano izlaganje UV zrakama, prethodno dijagnosticiran rak kože ili rak kože dijagnosticiran kod užeg člana obitelji, svijetla put, velik broj madeža, atipični madeži, imunosupresija…
Koji su znaci za uzbunu kada vršimo samopregled kože – na kakve promjene trebamo pripaziti?
– Melanom se može razviti iz madeža, ali najčešće nastaju na prethodno nepromijenjenoj koži.
Ne postoji tipična klinička slika melanoma. Obično se u tumoru vidi više boja, od tamnosmeđe do plavocrne boje, a dio tumora može biti bez pigmenta. Melanom može biti nepravilne uzdignute površine ili u razini kože, nepravilnog ruba te s ulceracijom na površini.
Što je to ABCDEF metoda?
– Klinički znakovi koji upućuju na zloćudnu promjenu madeža izraženi su u poznatom ABCDEF pravilu koje naglašava promjenu oblika prethodno mirnog madeža (A – engl. asymmetry), neoštru ograničenost od okolne kože (B – engl. border), pojačanje pigmentacije, osobito pojavu neravnomjerne pigmentacije (C – engl. color) te povećanje (D – engl. diameter) i elevaciju (E – engl. elevation) nevusa. Na posljetku, ako se osjećaj (F – engl. feeling) peckanja, bolnosti ili svrbeža opetovano pojavljuje u području određenog madeža, potrebno je detaljno pregledati madež i ustanoviti ispunjava li i prethodno navedene kriterije. Također, potrebno je obratiti pozornost na madeže koji izgledaju drugačije od ostalih madeža na koži (tzv. znak „ružnog pačeta“).
Kažemo da koža dugo pamti. Treba znati da je, recimo, opekotina koja se pojavila u djetinjstvu, pogotovo ako je bila popraćena pojavom mjehurića, u starijoj dobi može rezultirati pojavom melanoma. Koje su skupine tu najugroženije i tko najviše treba pripaziti?
– Važno je naglasiti da se štetni učinci UV zraka u našem tijelu kumuliraju, dakle zbrajaju do trenutka kad mehanizmi obrane i obnavljanja više nisu učinkoviti te se počinju razvijati zloćudne promjene na koži. U svakoj životnoj dobi važno je fotoprotektivno ponašanje jer opekotine višestruko povećavaju rizik od raka kože.Svakako, najranjivija skupina su djeca, čija je koža vrlo osjetljiva i tanka, a time i podložnija nastanku opekotina.
Postoje li i neki genetski rizični faktori? Koja je koža u većem riziku od razvijanja melanoma?
– Kad razgovaramo s našim pacijentima, gotovo uvijek ih pitamo o postojanju raka kože u obitelji. Zna se da je u nekim obiteljima češća pojavnost raka kože, a kod oko 10% bolesnika s melanomom kože radi se o obiteljskom melanomu, gdje 2 ili više člana uže obitelji imaju dijagnosticiran melanom. Kod ovih bolesnika, melanom se uglavnom javlja u mlađoj životnoj dobi u odnosu na ostalu populaciju i češće viđamo razvoj višestrukih primarnih melanoma kod iste osobe. S obzirom na navedeno, doživotno dermatološko praćenje nužno je za svaku osobu kod koje je dijagnosticiran melanom.
Na preplanulost se još uvijek pozitivno gleda, no, osim opasnosti da se razvije zloćudna bolest kože, što sve sunce čini našoj koži? Kako je oštećuje?
– Pretjerano izlaganje UV zrakama može rezultirati i nastankom kozmetičkih promjena, koje nazivamo fotostarenje. Naime, UV zrake djeluju na kožu koja se od oštećenja stanica brani stvaranjem melanina odnosno tamnjenjem kože. Duljim izlaganjem kože UV zrakama u stanicama površinskog i dubljeg sloja kože nastaju promjene koje se očituju različitim neželjenim posljedicama, poput mrlja, proširenih kapilara, preuranjenih bora i opuštenosti kože. Osim toga, sunce na koži može potaknuti i čitav niz alergijskih reakcija. Kod preosjetljivih osoba izuzetno je važno kožu postupno izlagati sunčevim zrakama, odnosno već od prvih sunčanih dana koristiti fotoprotektivna sredstva.
Kako birati sredstva za sunčanje? Na što moramo pripaziti prilikom izbora?
– Odabir visine zaštitnog faktora ovisi o tipu kože. SPF (Sun Protection Factor) označava stupanj zaštite od UVB zračenja, a ovisi o količini i vrsti filtera i zaštitnoj supstanci. Na primjer, preparati sa SPF 15 štite kožu od UVB zračenja 15 puta dulje u odnosu na izlaganje suncu bez nanošenja zaštitnog sredstva. Osobama svijetle puti i očiju čija koža uvijek izgori preporučuje se korištenje zaštitnog faktora 50+, dok je osobama tamne kože, kose i očiju, koja nije sklona nastanku opekotina dovoljan može biti faktor 20-30.
Kvalitetan proizvod za zaštitu od sunca treba štititi ne samo od UVB nego i od UVA zraka. UVB zrake kratkoročno uzrokuju crvenilo kože, a dugoročno uzrokuju nastanak karcinoma kože i oslabljuju imunološki sustav. UVA zrake kratkoročno dovode do tamnjenja kože pokretanjem sinteze pigmenta melanina, ali dugoročno ubrzavaju starenje kože. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti kože kod djece, za čiju kožu je najbolje primijeniti sredstva koja sadrže fizikalne filtere, te gotovo u cijelosti onemogućuju prodiranje UV zraka u kožu.
Razlikujemo kemijske ili organske filtere i mineralne ili anorganske UV filtere. Možete li nam to malo pojasniti?
– Kreme s kemijskim zaštitnim faktorom štite kožu tako što apsorbiraju UV zrake i kemijskim procesima pretvaraju ih u toplinu. S druge strane, mineralni filteri su anorganske tvari koje sadrže mineralne sastojke poput titanij dioksida, cink oksida ili željezo oksida koji reflektiraju i/ili raspršuju UV zrake sprječavajući njihov prodor u kožu. Dakle, kemijski se filteri upijaju u kožu, dok mineralni ostaju na površini. S obzirom na to da kemijski filteri ponekad mogu uzrokovati alergijske reakcije, za osobe s vrlo osjetljivom kožom sklonom alergijama ili aknama, kao i za djecu, preporučuje se zaštita kože preparatima koji sadrže mineralne filtere.
Pročitaj i ovo:
- Sunce: Kako znati koja je količina sunca opasna za vaše zdravlje?
- Koža: Koji je tvoj tip s obzirom na osjetljivost i fotosenzibilnost?
- Starenje kože: 3 faktora zbog kojih koža može ostarjeti preko noći
Naturala Life br. 12
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili na digitalnu verziju na platformi Magzter i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
