Svatko tko je barem jednom otišao na trčanje je vjerojatno doživio euforično stanje u kojem se osjećao kao da je na vrhu svijeta. To dobro raspoloženje nakon vježbanja nije samo anegdotsko. Tijekom godina, znanstveno je istraživanje otkrilo da, osim fizičkih prednosti poput poticanja dugovječnosti i održavanja zdrave prehrane, vježbanje zapravo pomaže ‘pojačati’ vaše emocije.
Što vježba čini mozgu
Znanstvenici proučavaju vezu između vježbanja i raspoloženja već nekoliko desetljeća. Iz ovih studija proizlazi jedna uvjerljiva i nepobitna istina: vježba poboljšava vaše raspoloženje jer bitno mijenja vaš mozak, i u trenutku i u vremenu.
„Trenutno se rasprava u istraživačkom svijetu odvija oko toga koliko su zaista velike koristi od vježbanja, ali to su samo detalji. Ono u čemu se u ovom trenutku svi slažu jest da vježba ima sposobnost promjene raspoloženja jer dramatično utječe na vaš mozak“, izjavio je Art Kramer, doktor psihologije i profesora na Northeastern Universityju.
O kakvom se utjecaju radi? Za početak, kada vježbate, vaši otkucaji srca se povećavaju i tijelo pumpa više kisika u mozak. Mnoge studije su već pokazale kako taj proces utječe na pozitivnost i bolje raspoloženje i pomaže ublažiti depresiju i anksioznost.
Istraživanje je također pokazalo da nakon 20 ili 30 minuta aerobne tjelovježbe vaše tijelo oslobađa kemikalije zvane endorfini koji u interakciji s receptorima u vašem mozgu smanjuju vašu percepciju boli, što znači da ćete se automatski osjećati bolje nakon odrađenog treninga. Također se oslobađaju i serotonin i dopamin koji se mogu zadržati u vašem mozgu i nekoliko sati nakon vježbanja.
„Ali sve su te kemikalije tek početak“, objašnjava Kramer. „Na većoj razini, osim što tjelovježba ima kratkotrajne blagodati na mentalno zdravlje, one također mijenjaju strukturu i funkciju vašeg mozga tijekom vremena. Opći je stav da se mnoštvo korisnih i kroničnih promjena u mozgu može dogoditi ako vježbate najmanje sat vremena dnevno, tri dana u tjednu.“
Primjerice, vježbanje može stvoriti nove neurone u hipokampusu, regiji mozga povezanoj s pamćenjem, učenjem i emocijama. Budući da hipokampus upravlja vašim emocijama, njegova optimizacija povećava vjerojatnost za postizanjem emocionalne stabilnosti. „Na tu temu postoje stotine radova, tako da je teško sažeti sve detalje, ali poanta je u tome da vježba utječe na vaš mozak u trenutku, ali i strukturalno tijekom vremena.“
Koja je vrsta tjelovježbe najbolja za mozak?
Iako je bilo koja tjelesna aktivnost korisna, aerobna (aka kardio vježbe poput trčanja, bicikliranja ili plivanja) se čini kao najbolja za vaš mozak, mada se to može pretpostaviti i zato što je više studija napravljeno o ovoj vrsti vježbe. „Iako imamo nekoliko istraživanja koja pokazuju da prakticiranje joge i tai chia ima sličan pozitivan učinak na mozak kao aerobna tjelovježba, to nije ni približno dovoljno istraživanja na temelju kojih bi se mogao dati konačan odgovor.
Njegov savjet: Radite vježbe koje vam se najviše sviđaju jer ćete tada biti dosljedni tjelovježbi. Jedno je sigurno: bilo kakva tjelovježba je bolja od nikakve. Ona će, zajedno s kvalitetnim spavanjem, pravilnom prehranom i ispunjavajućim odnosima pomoći vašem tijelu i mozgu održavati sjajnu formu u godinama koje dolaze.
Pročitaj i ovo:
- Ovo je najbolja tjelovježba za sve one koji se bore s problemima štitnjače
- Redovita tjelovježba spašava gotovo 4 milijuna života godišnje! Evo kako
- 6 načina kako tjelovježba utječe na tvoju kožu
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life i uživaj u inspirativnim tekstovima koji mijenjaju perspektivu. Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life? Pročitaj ih online!
