Anksioznost, depresija, umor i bol samo su neki od ranih znakova multiple skleroze

Svjetski dan multiple skleroze, koji se svake godine obilježava 30. svibnja, zasigurno je najbolje vrijeme za progovaranje o bolesti koja započinje čak i 10 godina prije prve kliničke manifestacije, a čija se pojavnost nažalost sve češće uočava i u dječjoj/pedijatrijskoj populaciji.

Za mišljenje o multipli sklerozi ili skraćeno MS-u, kroničnoj, imunološki posredovanoj demijelinizacijskoj bolesti središnjeg živčanog sustava, odnosno najčešćoj netraumatskoj bolesti mladih odraslih osoba koja dovodi do invalidnosti upitali smo prof. dr. sc. Maria Habeka, dr. med., specijalista neurologa, koji je cijeli svoj profesionalni vijek posvetio proučavanju najpametnijeg organa u našem tijelu, mozga i liječenju pacijenata s ovom bolesti.

“MS je bolest koja je s epidemiološke strane vrlo dobro istražena, a razlike u incidenciji i prevalenciji MS-a u različitim dijelovima svijeta mogu se pripisati genetskim čimbenicima, međuigri između genetskih i okolišnih čimbenika te socioekonomskim čimbenicima, od kojih je jedan od važnijih dostupnost medicinske skrbi. Navedena epidemiološka istraživanja su pokazala kako procijenjena stopa prevalencije unatrag posljednja tri desetljeća u Europi iznosi 83 na 100 000 stanovnika, s većom prevalencijom u sjevernim zemljama. Unutar toga važno je naglasiti omjer ženskih prema muškim bolesnicima koji iznosi 2 : 1. Procijenjena godišnja incidencija MS-a u Europi iznosi 4.3 na 100000 stanovnika.

Posljednji dostupni podaci za Republiku Hrvatsku za 2015. godinu govore o prevalenciji od 145 bolesnika na 100 000 stanovnika, uz omjer ženskih prema muškim bolesnicima od 2.5 : 1. Novija istraživanja ukazuju na porast prevalencije MS-a, osobito u žena. Razlog tome može ležati u razlikama u spolnim hormonima između žena i muškaraca kao i razlikama u pretilosti, razinama vitamina D, pristupu zdravstvenoj skrbi te stopama pušenja.“

Kako prepoznati multiplu sklerozu?

Multipla skleroza najvjerojatnije počinje i 10 godina prije prve kliničke manifestacije te ju karakteriziraju simptomi poput anksioznosti i depresije, umora i boli te poremećaja mokrenja i stolice. Navedeni simptomi vrlo se često nalaze i u općoj populaciji, ali se rijetko dovode u vezu s MS-om.

Početak bolesti označava pojava prvog kliničkog simptoma – klinički izoliranog simptoma (CIS-a). CIS je prva klinička prezentacija (simptom ili znak) koja nastaje kao posljedica upalnog demijelinizacijskog poremećaja središnjeg živčanog sustava i prvi je simptom u gotovo 85 % bolesnika MS-om.

Manifestira se kao: optički neuritis (obilježen gubitkom vida, nemogućnošću razlikovanja boja te bolovima tijekom pokretanja oka), zatim kao inkompletni transverzni mijelitis kojeg karakterizira gubitak motorike, osjeta i autonomne funkcije ispod razine oštećenja te kroz simptome od strane moždanog debla i maloga mozga kao što su dvoslike, poremećaj ravnoteže i vrtoglavica.

Koji je vodeći uzročnik multiple skleroze?

Glavni uzrok multiple skleroze je infekcija Epstein Bar virusom (EBV) koja rizik za ovu bolest povećava više od 30 puta. Od ostalih rizičnih, okolišnih čimbenika prof. dr. sc. Mario Habek ističe vitamin D čemu u prilog idu i provedena epidemiološka istraživanja koja jasno pokazuju da je incidencija multiple skleroze puno viša u sjevernim zemljama. Osim toga, dokazano je da je visoka serumska razina vitamina D povezana sa smanjenim rizikom od razvoja multiple skleroze. Ne manje važno, pušenje i pretilost također se povezuju s povišenim rizikom od nastanka MS-a.

Posljednjih godina multipla skleroza se sve više javlja u pedijatrijskoj populaciji

Pedijatrijski MS, koji se također naziva MS s pedijatrijskim početkom (POMS), MS s ranim početkom ili juvenilni MS, definira se kao MS s početkom prije dobi od 16 godina (ponekad prije dobi od 18 godina). Treba upozoriti da je između 3 i 10 % osoba s multiplom sklerozom mlađe od 16 godina, dok je < 1 % mlađe od 10 godina. Sve veća pojavnost ove bolesti u pedijatrijskoj populaciji, uz samu činjenicu povećane prisutnosti leži i u boljem otkrivanju bolesti, dostupnijim pretragama, prvenstveno magnetske rezonance, te edukaciji neuropedijatara, dodaje prof. dr. sc. Mario Habek.

6 koraka kako svaka osoba s multiplom sklerozom svoj mozak može održati zdravijim

Prof. dr. sc. Mario Habek, na temelju dugogodišnjeg iskustva naglašava da je oboljelima od multiple skleroze važno imati zdrav mozak koji dobro funkcionira. Bez obzira na dijagnozu MS-a zdravlju mozga svake oboljele osobe dobro će doći sljedeći savjeti:

1. Budite što aktivniji

Viša razina aerobne kondicije povezana je s bržom obradom informacija i očuvanim volumenom moždanog tkiva. Ukratko, veća aktivnost pomaže u očuvanju zdravlja mozga kod osoba s multiplom sklerozom.

2. Držite svoju tjelesnu masu pod kontrolom

Pretilost je povezana s većim brojem demijelinizacijskih lezija (područja intenzivnog oštećenja) nego s održavanjem zdrave težine.

3. Držite svoj um aktivnim

Obrazovanje, čitanje, hobiji i umjetničke ili kreativne razonode pomažu u zaštiti od kognitivnih problema kod MS-a, ako se njima bavite tijekom cijelog života.

4. Izbjegavajte pušenje

Pušenje cigareta kod osoba s multiplom sklerozom povezano je sa smanjenim volumenom mozga kao i s višim stopama recidiva, povećanom progresijom neurološke onesposobljenosti, većim kognitivnim problemima i smanjenim preživljavanjem u usporedbi s nepušenjem.

5. Pazite koliko pijete

Povećana konzumacija alkohola dovodi do smanjenog preživljavanja kod ljudi s MS-om.

6. Nastavite uzimati druge lijekove koje Vam je liječnik propisao

Bolesti poput visokog krvnog tlaka, bolesti srca, dijabetesa ili visokog kolesterola mogu utjecati na tijek MS bolesti.

Zaključno, MS je bolest kod koje rani početak liječenja zasigurno dovodi do boljeg ishoda za oboljele pa je jasna potreba da se liječenje započne što je ranije moguće kako bi se kontrolirala aktivnost bolesti i usporio njezin napredak, smanjio rizik od novih pogoršanja bolesti, odgodio nastup trajne onesposobljenosti (invaliditeta) te općenito dovelo do boljeg dugoročnog ishoda bolesti. Odabir lijekova kojih, zahvaljujući razvoju tehnologije te kvalitetnim znanjima stručnjaka, danas ima dovoljno, ovisi o aktivnosti i stadiju bolesti.

Kod osoba s MS-om i lošim prognostičkim čimbenicima, optimalni terapijski pristup jest započeti liječenje visoko učinkovitijom terapijom, dok bi se odluka koji lijek odabrati, osim učinkovitosti trebala voditi prvenstveno sigurnosnim profilom lijeka. Prehrana, tjelovježba, način života i savjeti liječnika pritom su od presudne važnosti, dok je briga bližnjih i pravovremeno primjećivanje navedenih simptoma često najvrjednija pomoć na putu što kvalitetnijeg života.