Svi imamo bar jedan par traperica u ormaru, a kako i ne bi kada se u svijetu godišnje proizvede oko jedna milijarda traperica. Unazad dvadesetak godina, svjetska proizvodnja porasla je čak 20 puta.
Kada ih kupujemo, uglavnom ne razmišljamo o proizvodnji traperica, nego da li nam dobro pristaju, kakav je kroj, kakva je boja traperica i još štošta.
Proizvodnja traperica podjeljena je na čak četiri kontinenta i traperice (tj. pojedini dijelovi) prijeđu čak 65.000 km prije nego što dođu u naš dućan. U proizvodnji traperica koristi se pamučno platno (Kina, Indija, Sj. Amerika), metalni gumb (iz bakra iz Namibije), zakovice (iz cinka iz Australije) konac, boja za tkaninu (iz Njemačke), izbjeljivači (iz Turske)…
Za proizvodnu jednih traperica potrebna je i 1 litra pesticida i 25 litara nafte.
Zapravo da bi se proizvele traperice potrebno je 18 komponenti iz cijeloga svijeta.
Traperice se uglavnom proizvode u Tunisu.
Zašto sve ovo navodimo?
Zato što proizvodnja traperica u velikoj mjeri utječe na naš okoliš (1 litra pesticida i 25 litara nafte, samo za jedne traperice!?!).
Kako?
Niti jedna poljoprivredna grana ne koristi toliko pesticida kao proizvodnja pamuka.
Proizvodnja pamuka koristi čak ¼ svih proizvedenih pesticida, a poljoprivrednici koji sudjeluju u proizvodnji često od njih oboljevaju.
U Europi su ti pesticidi već godinama zabranjeni, ali u Indiji se redovito koriste.
Pamuk uzgojen na plantažama konzumira i mnogo vode, između 5 i 25 tisuća litara za kilogram pamuka, što je 100 dana konzumacije vode jednog Europljanina (!).
Nakon branja pamuka, on se uglavnom šalje u Pakistan ili Italiju na tkanje, a nakon toga na šivanje u Tunis (tamo se proizvode mnoge modne marke, zbog jeftinije radne snage).
Danas su moderne isprane traperice, one se ispiru plovučcem (staklasta stjena koja se sastoji od vezikula koji se nalazi u vulkanskim stijenam; kada smo mi u mladosti kupovale traperice onda bi ih ponekad i stavili u džepove novih traperica, ili su ih tamo zaboravili?).
Ali ne nose se samo isprane traperice, već i poderane traperice, tako da radnice u tvornici nove novcate cijele traperice umjetno pohabaju (kako bi bili cool u društvu!!!).
Onečišćenje, oboljevanje radnika sa polja pamuka, putovanje traperica iz zemlje u zemlju motivirano je sve manjim troškovima proizvodnje na štetu ljudi na našem, kako ga ono zovemo, Plavom planetu.
Ove pomalo šokantne činjenice o trapericama imali smo priliku pogledati u dokumentarcu ”Iz ptičje perspektive” prikazanom na HRT-u. Ovo nije poziv da ne kupujete traperice (i mi ih obožavamo), ali kada ih drugi put budete kupovali, pogledajte na deklaraciji od kuda dolaze, kupujte traperice koji se proizvode u Hrvatskoj ili nekoj zemlji regije ili koje su uzgojene iz biološkog pamuka.
Naravno da nećemo uvjek zadovoljiti te uvjete.
Ako tražite one moderne izlizane i poderane traperice možda će biti jeftinije i ekološki prihvatljivije da svratite do dućana rabljenom odjećom.
U slučaju da baš ništa od ovog na želite, možete bar smanjiti broj traperica u svom ormaru i ne samo traperica jer se i mnoga druga odjeća proizvodi na sličan način.
Ukažite svom djetetu, naročito teenageru da smanjenjem svoje potrebe za odjećom može pomoći u spašavanju Plavog planeta, a i vašeg kućnog budžeta.
Pozdrav,
Ana & Danijela
Napisale: Ana Vrbošić i Danijela Princi Grgat
