Stres je univerzalno ljudsko iskustvo s kojim se svatko suočava u većoj ili manjoj mjeri. No studija The mixed benefits of a stressor-free life pokazala je da bi i život s niskom razinom stresa mogao imati svoje nedostatke. Iako će te osobe biti boljeg raspoloženja i imati manji rizik od razvoja kroničnih bolesti, one će u pravilu ostvarivati slabije rezultate na kognitivnim testovima.
Stres nas prisiljava da se suočimo s problemima
David M. Almeida, profesor psihologije na Sveučilištu Penn State, kaže da rezultati ove studije sugeriraju kako mali svakodnevni stresori, unatoč tomu što nisu ugodni, mogu pozitivno utjecati na naš mozak.
“Moguće je kako je to zbog toga što nam stresori daju priliku da se izravno suočavamo s problemskim situacijama – primjerice, ‘sredimo’ neku poteškoću na našem kompjuteru prije važnog Zoom sastanka”, rekao je Almeida. “Dakle, iako ovakve stresne situacije nisu ugodne, mogu nas ‘prisiliti’ da se redovito suočavamo s problemima i rješavamo ih što može biti dobro za naše kognitivno funkcioniranje – osobito u fazi odrastanja.”
Istraživači konstatiraju kako velik broj dosadašnjih studija stres povezuje isključivo sa negativnim posljedicama na naše psihofizičko zdravlje. No, Almeida kaže da, unatoč tomu što takvi zaključci imaju određenog smisla, njegovo istraživanje nije išlo u tom smjeru. “Većina ljudi smatra da je stres loš”, rekao je Almeida. “Vratio sam se korak unatrag i pomislio: što je s ljudima koji izjavljuju da ne osjećaju stres? Jesu li ti ljudi najzdraviji?”
Važno je promijeniti način kako reagirate na stres
Studijom je bilo obuhvaćeno 2.711 sudionika koji su na početku rješavali kratak kognitivni test. Nakon toga su osam dana uzastopno svake večeri odgovarali na pitanja o svom raspoloženju, zdravstvenim simptomima (npr. glavobolja i slično), o svojim aktivnostima tijekom dana kao i o broju stresnih situacija u prethodna 24 sata – npr. nesuglasice s prijateljima i obitelji ili problemi na poslu – kao i o broju pozitivnih iskustava.
Rezultati su pokazali da postoje određeni benefiti manjeg broja stresnih situacija u danu – 10 posto sudionika, koji nisu prijavili stresore, imalo je manje zdravstvenih poteškoća te su bili boljeg raspoloženja tijekom dana. Međutim, sudionici koji su navodili manji broj stresora, imali su i slabiji rezultat na kognitivnom testu. Uz to su rjeđe izvještavali o pružanju emocionalne podrške i o pozitivnim iskustvima tijekom dana.
“Uobičajena je pretpostavka da su negativni i pozitivni događaji suprotni i potpuno neovisni, međutim u stvarnosti između njih postoji korelacija”, rekao je Almeida. “Izloženost dnevnim stresorima indikator je da ste angažirani u životu i otvoreni za oboje.” Almeida kaže da rezultati studije pokazuju kako nije toliko važno izbjegavati stresne situacije, koliko je važno promijeniti način reagiranja na stres.
“Svakodnevne uobičajene stresne situacije stvaraju izazove u našem životu”, rekao je Almeida. “One su sastavni dio života i mogu imati i svoju dobru stranu. No od ključne važnosti je način na koji reagiramo na stres. Uznemirenost i zabrinutost mnogo su štetnije od broja stresora s kojima se susrećemo.”
