Svaki dan donosite tisuće odluka – bili toga svjesni ili ne. Neke imaju malo utjecaja na vašu budućnost, poput biranja između piletine ili raspravljanja hoćete li se kući vratiti autobusom ili Uberom. Drugi izbori – poput pokretanja obrta ili napuštanja rodnog grada i preseljenja na drugu stranu zemlje – zahtijevaju ozbiljnu listu ‘za i protiv’.
Vaganje mnoštva opcija i promišljanje o svim potencijalnim ishodima može biti vrlo stresno, posebno za one koji previše kompliciraju čak i jednostavne stvari u životu (kao što je smišljanje najbolje rute za putovanje ili koliku napojnicu dati konobaru). A tjeskoba nerijetko tu ne prestaje. Čak i nakon što konačno odaberete, još uvijek možete biti iscrpljeni od svih tih kontemplacija.
Što je ‘paraliza analize’, a što ‘paraliza odluke’?
Postoji mnogo razloga zašto bi netko mogao pretjerano razmišljati o gotovo svemu što govori i radi, ali ‘paraliza analize’, kako se ležerno naziva, obično je simptom perfekcionizma. Ljudi često previše odugovlače i analiziraju odluke, ne zato što ne znaju što žele, već zato što vjeruju da moraju napraviti savršen izbor ili u suprotnom ne bi trebali učiniti ništa.
Kao rezultat toga, ‘paraliza odluke’ (drugi naziv za ovu frustrirajuću nevolju) može izgledati kao da ste zakasnili na posao jer niste mogli odabrati odjevnu kombinaciju ili možda propustili godišnji odmor jer vam je trebalo predugo da rezervirate let i hotel.
Bez obzira na to koliko guglate i promišljate, vjerojatno nikada nećete sa sigurnošću znati koji je jedini ‘pravi’ izbor jer ga (kao što ćete odmah vidjeti) često nema. Osim toga, strah od toga da ćete zabrljati ne samo da vas može izložiti stresu, već vas može i držati u nedoumici. Dakle, sljedeći put kada se zapetljate u ‘što-ako’, imajte na umu ova tri savjeta kako biste prevladali ‘paralizu analize’ i odredili najbolji način djelovanja – bez previše stresa i tjeskobe.
1/ Podijelite velike odluke na manje korake
Ne govorimo o izborima poput toga koji šampon kupiti ili koju knjigu pročitati. Kada se radi o važnijim stvarima, kao što je odabir smjera na fakultetu ili toga je li vrijeme za prekid s partnerom, smišljanje što učiniti može biti još zastrašujuće. Ako vas mogućnost da odaberete ‘krivi’ put izluđuje, stručnjaci predlažu da odluku podijelite na jednostavnije, manje i manje zastrašujuće dijelove.
Stoga nemojte samo analizirati svoju romantičnu vezu iz perspektive prekida ili ostanka zajedno (što nije tako jednostavno). Umjesto toga, počnite od toga čini li vas partner sretnima ili ne, ili je konkretna svađa koju imate nerješiva prepreka. A kod pitanja fakulteta, najbolji odgovor mogao bi biti jasniji ako prvo odredite ciljeve u karijeri ili počnete uspoređujući težinu (i zadovoljstvo) različitih kolegija.
2/ Pitajte prijatelja za mišljenje
Kada ste između dviju mogućnosti, pitajte prijatelja ili člana obitelji za mišljenje. Ova strategija može pomoći kronično neodlučnim ljudima da što prije dođu do odgovora. Čak i za vrlo osobne odluke, poput vjenčanja ili udomljavanja kućnog ljubimca, treća strana koja vas poznaje može vam ponuditi nova stajališta za rješavanje problema kako biste se osjećali manje zaglavljenim. Umjesto da ih pitate za ‘pravi’ odgovor (“Što da radim?” “Pomozite mi da odlučim!”), raspitajte se o njihovoj perspektivi. Tako možete otkriti novi način gledanja na situaciju a da vam njihovi savjeti ne stav tereta donošenja odluka na leđa.
S kim god se odlučite posavjetovati, pazite da ih ne zovete svaki put kad se suočite s neizvjesnošću. Opetovano traženje savjeta može biti naporno (i pomalo iritantno) za vašu voljenu osobu, a neke životne odluke morat ćete ipak sami donijeti. Zato je važno steći povjerenje u proces koji nas dovodi do posljednje i najvažnije točke:
3/ Shvatite da stvarno ne postoje ‘savršeni’ izbori u životu
Ne, to ne znači da svaku odluku trebate donositi olako ili da nikada nećete napraviti izbor koji biste željeli da niste. Ali umjesto da stavljate tonu pritiska na sebe da to učinite kako treba – i onda se grizete ako ne uspijete – dajte si malo milosti.
Svakodnevnim odlukama pridajemo toliko preveliku važnost, kao da će svaka promijeniti putanju naših života ili da će nas odabir ‘neispravne’ opcije učiniti neuspješnim. Međutim, jedan izbor vjerojatno neće upropastiti život kakav ste poznavali.
Naravno, lakše je reći nego učiniti i pokazati suosjećanje. Zato se zapitajte što je najgore što se stvarno može dogoditi. I prije nego što katastrofizirate o svim ‘što ako’, ozbiljno zastanite i razmislite o logičnim, dugoročnim posljedicama. Čak i uz teže izbore, poput prihvaćanja ponude za posao ili preseljenja u novi grad, uvijek možete dati otkaz ili se ponovno preseliti ako ishod nije onakav kakvom ste se nadali. Držeći se nemogućih standarda savršenstva, iz straha da ćete podbaciti ili biti osuđivani, samo kočite sebe da rastete kao osoba!
Bolje je napraviti bilo kakav izbor nego nikakav!
Bez obzira na vaše pretjerano analiziranje, u životu ćete donijeti gomilu odluka – neke dobre, neke ne baš idealne. Vjerojatno ćete izlaziti s pogrešnim ljudima, bez obzira na to koliko provjeravate svakog udvarača i naručiti krivo predjelo, čak i nakon pregledavanja svake online recenzije. Velike su šanse da ćete požaliti barem zbog jedne impulzivne kupnje i mučiti se zbog ‘glupih’ stvari koje ste rekli.
No preuzimanje rizika dio je života i bolje je napraviti bilo kakav izbor nego nikakav. Uzmite u obzir i to da ono što biste mogli nazvati “pogrešnim” izborom nije nužno dugoročno loše – pogotovo ako je nešto iz čega možete naučiti – i gotovo nikada nije vrijedno stresa.
Pročitaj i ovo:
- Prelazite li crtu? Zašto je teško poštovati tuđe granice – i što to govori o nama
- Zašto smo stalno napeti i što nam tijelo time govori?
- 5 stručnih savjeta kako izgraditi zdravo samopoštovanje
