Postoji mnogo članaka o tome kako postaviti i zadržati osobne granice. No o tome kako poštovati granice drugih ljudi, rijetko se govori, premda to može biti jednako zahtjevno. Povrede granica možemo tipično svrstati u tri kategorije, kaže Chester McNaughton, profesionalni savjetnik koji se specijalizirao za postavljanje granica, upravljanje ljutnjom i disfunkcionalne odnose. Te tri kategorije su: agresivna povreda granica, pasivno-agresivna i nenamjerna.
Agresivna povreda granica uključuje guranje i udaranje; štetu na imovini; kontroliranje nečijeg vremena ili novca; prijetnje; ruganje i vrijeđanje, kaže McNaughton. Pasivno-agresivna povreda granica uključuje ometanje nekoga; ogovaranje; ‘kažnjavanje’ šutnjom; ili pretpostavljanje da znamo što netko misli, treba ili želi.
To uključuje i omalovažavanje nečijih uvjerenja, preferencija i osjećaja. Neki od komentara koji to ilustriraju su: “Ti zapravo ne vjeruješ u to, preosjetljiv si; zašto od toga radiš veliki problem?”, navodi psihologinja Susan Orenstein. Nenamjerne povrede granica uključuju situacije kada se slučajno zaletimo u nekog ili kada izrazimo svoje mišljenje uvažavajući sugovornika, ali on to doživi uvredljivim, rekao je McNaughton.
Zašto ne poštujemo tuđe granice?
Postoji mnogo razloga zbog kojih ne poštujemo tuđe granice. Možda smo odgajani u okolini koja je drugačije shvaćala ideju granica, rekla je Julie de Azevedo Hanks, osnivačica i izvršna direktorica Wasatch Family Therapyja. U nekim je obiteljima, primjerice, zagrljaj redoviti način pozdravljanja tijekom okupljanja dok se članovi drugih obitelji uglavnom rukuju, kaže de Azevedo Hanks.
Možda pretpostavljamo da “drugi misle, djeluju i ponašaju se isto kao i mi”, rekao je McNaughton. Ili se možda držimo iracionalnih uvjerenja koja isto tako otežavaju poštovanje granica: “Neću tolerirati nikakve greške (perfekcionizam),” ili: “Ako se netko ne slaže sa mnom, to je atak na mene” (defanzivnost).
Nepoštovanje granica može se očitovati i slanjem dvosmislenih poruka. Primjerice, partner kaže da želi razgovarati o intimnim pitanjima, ali se tijekom razgovora uvrijedi i reagira defanzivno, rekla je dr. Julie Hanks, autorica knjige The Burnout Cure: An Emotional Survival Guide for Overwhelmed Women.
Granice drugih ljudi ne poštujemo i onda kada ih na neki način želimo kontrolirati ili, pak, zaštiti (jer mislimo da znamo što je za tu osobu najbolje), kaže Susan Orenstein. To ponekad radimo i nesvjesno: “Nismo osvijestili svoje postupke i ne razmišljamo o tome kako naše ponašanje utječe na druge ljude.”
Kako poštovati granice drugih ljudi?
- Usredotočite se na poštovanje. McNaughton je naglasio kako trebamo u drugome prije svega “vidjeti ljudsko biće”. Nikad ne zaboravite da svatko od nas ima neke svoje stavove, osjećaje, planove, snove i nade, rekao je. Sjetite se kako svatko želi da ga se čuje i prihvati, sa svim njegovim vrlinama i manama.
- Slušajte u potpunosti. Slušajte drugu osobu s ciljem da ju zaista razumijete, rekla je Orenstein. “Slušajte zato jer vam je stalo do nje”, kaže McNaughton. “Nemojte ju prekidati, osjećati otpor zbog nečega što je rekla ili samo razmišljati što ćete vi reći sljedeće”, rekla je Orenstein. Također je predložila da u razgovor uključite tihu pauzu: “Pričekajte da druga osoba završi ono što želi reći, udahnite, napravite pauzu, a tek nakon toga odgovorite. Tako ćete drugoj osobi omogućiti da se izrazi i riješiti se vlastite reaktivnosti.”
- Slušajte verbalne signale. Neki verbalni signali mogu biti vrlo jasni: “Neugodno mi je sjediti tako blizu tebi” ili: “Već sam te prije zamolio da pokucaš prije nego što uđeš u prostoriju”, rekla je Hanks. Drugi pak signali u razgovoru mogu biti suptilniji i teže uočljiviji – mijenjanje teme usred razgovora da bi se izbjegla emocionalna ranjivost, jedan je od takvih signala.
- Obratite pozornost na govor tijela. “Govor tijela često je glasniji od riječi”, rekla je Hanks. Ako netko sjedi prekriženih ruku, možda nije otvoren za ono što govorite. Ako netko svakih nekoliko minuta učini korak natrag, možda stojite preblizu i ugrožavate njegov osobni prostor.
“Ključ uspješnog postavljanja granica je poštovanje sebe i poštovanje drugih”, rekao je McNaugton. To u prijevodu znači: “Dovoljno sam važan da se brinem i zastupam samoga sebe, no druga osoba jednako je važna pa trebam brinuti i o njezinim pravima.”
Svatko ima drukčije osobne granice
Pokazat ćete kako poštujete granice neke osobe kada vas, primjerice, ona zamoli da joj ne dajete neželjene savjete o roditeljstvu, a vi bez ogorčenja saslušate to što vam želi reći i prestanete s tom praksom. Granice drugih poštujete i kada pred drugima ne govorite o nekoj osjetljivoj temi jer vas je to vaš prijatelj zamolio, kada kolegu koji je rekao ‘ne’, ne pokušavate uvjeriti neka kaže ‘da’ ili, pak, kada neku osobu uključite u razgovor, prepoznajući njezinu želju za povezivanjem.
Ne zaboravite kako je svaka osoba drugačija, pa će se i granice svake osobe razlikovati, rekao je McNaughton. Najbolji način da prepoznate granice neke osobe i poštujete ih, jest da zaista slušate tu osobu i da obratite pažnju na verbalne i neverbalne signale koje vam šalje.