Ako nikada niste proučavali grčku filozofiju, velika je vjerojatnost da će vam trebati uvod u nju. Stoicizam je drevna filozofija koja datira iz 300. godine pr. Krista, a usredotočuje se na preoblikovanje uma da ne reagira na ono što ne možemo kontrolirati.
Danas ga ljudi često koriste kao pomoć u osobnom i profesionalnom razvoju i naziva se modernim stoicizmom. Iako možda niste upoznati s imenima najpoznatijih stoičkih pionira poput Marka Aurelija ili Epikteta, vjerojatno poznajete mnoge današnje praktičare koji proučavaju i primjenjuju stoičke filozofije: ljude poput Billa Clintona, Toma Bradyja, Lupea Fiaska i Jacka Dorseyja, s povijesnim osobama poput Georgea Washingtona i Thomasa Jeffersona.
Za bolji pogled na život i više emocionalne kontrole
Razumljivo je da škola filozofije koja je privlačna bivšim predsjednicima može biti zanimljiva i menadžerima ili direktorima tvrtki, ali i glazbenicima, sportašima, ali potencijalno ima nešto za ponuditi svima nama.
Ovih pet lekcija i načela koje možemo naučiti iz stoicizma i ugraditi ih u vlastite živote omogućuju nam bolji pogled na život, više emocionalne kontrole i manje stresa.
1/ Prihvatite ono što ne možete kontrolirati
Jedna od najčešćih stvari koju djeca kažu je ‘to nije fer!’ Čak i prije nego što u potpunosti shvate što ‘pošteno’ zapravo znači, znaju da im se to ne sviđa. Osjećaj da smo uhvatili krivi kraj jedna je od najvećih životnih frustracija, pa je nesretna istina da, kako se kaže, život često nije fer.
“Kada postanete dobri u definiranju što je ‘vanjski faktor’ koji je izvan vaše sfere kontrole, ne gubite toliko energije pokušavajući se boriti protiv onoga što je nepravedno, a život vam se čini znatno manje stresnim”, kaže Meg Gitlin, psihoterapeutkinja iz New Yorka.
Stvarno razjašnjavanje onoga što spada u ovu kategoriju mijenja život. “Primjerice, tijekom pandemije, možda ste se osjećali frustrirano i ljuto kada je vaše dijete moralo ‘pohađati’ školu na daljinu. To bi moglo potpuno pokvariti vašu produktivnost, poremetiti raspored i dovesti do puno neugodnosti. Međutim, bez obzira na to koliko se to činilo nepravednim i nezgodnim, zapravo nitko ne može učiniti ništa da promijeni stvarnost.”
Dalje naglašava kako svaki pokušaj da se to učini vjerojatno vodi do veće frustracije i osjećaja koji imate kada se kotači vrte. “Stoici vjeruju da nakon što prihvatite da će život biti težak i frustrirajući, možete voditi uravnoteženiji život koji nam omogućuje da prepoznamo i snage i svoja ograničenja.”
2/ Prepoznajte što možete promijeniti i budite smisleni u svojim postupcima
Iako vas stoicizam potiče da otpustite ono što ne možete kontrolirati, on je sve samo ne laissez-faire filozofija. Umjesto toga, potiče vas da se usredotočite na drugu stranu, na stvari koje možete kontrolirati, te da im pristupite s racionalnim razmišljanjem i aktivizmom.
“Primjerice, ako znate da ste odrasli s ograničenim roditeljima koji nisu mogli emocionalno biti uz vas, možete logično shvatiti da ćete trebati dodatnu podršku kada dođe vrijeme da i sami postanete roditelj”, kaže Gitlin.
“Možda to znači da više trebate čitati ili potražiti stručno vodstvo koje će vam pomoći dok stvarate privrženost sa svojim djetetom, ili možda znači da vjerujete vlastitoj intuiciji kada je u pitanju roditeljstvo. Prihvaćanjem da ne možete promijeniti vlastito djetinjstvo, također definiramo što možemo i želimo promijeniti – a to je vaš odnos s vlastitim djetetom i sposobnost da s njim uspostavite zdravu i sigurnu privrženost.”
Ideja s ovom taktikom, prema Gitlinu, jest da kada prepoznate stvari koje možete promijeniti i strateški ste u načinu na koji to radite, veća je vjerojatnost da ćete se općenito osjećati zadovoljnima i manje pod stresom.
3/ Oslobodite se binarnog razmišljanja
Stoici su bili skeptični prema tome jesu li stvari dobre ili loše. “Kada nastojite biti ‘dobri’, izlazite iz ove vrste crno-bijelog razmišljanja”, kaže Gitlin. To stvara prostor za korisniji, uravnoteženiji glas. Kada razgovarate sa samim sobom na ovaj način, osjećate se manje pod stresom jer su ulozi za sve niži. Shvaćate da možete pogriješiti i još uvijek biti dobra osoba, a alternativno, budi dobar u jednoj stvari i trebaš poboljšanje u drugima.
To ima smisla u teoriji, ali može biti teško provesti u praksi. Koliko često ste uz jednu kritiku dobili mnogo komplimenata, a sve što možete učiniti je usredotočiti se na tu kritiku? Ne dopustiti jednoj strani da zasjeni drugu važna je praksa za zdrav razvoj.
“Kada je nešto samo dobro, riskirate da srušite svoj pažljivo izgrađeni osjećaj sebe kada vas kritiziraju ili pogriješite. Kada je nešto samo ‘loše’, riskirate da propustite dijelove života i možete se osjećati manje nadahnuto ili samopouzdano da slijedite promjene ili vrijedne ciljeve”, kaže Gitlin.
4/ Budite skeptični prema vlastitim mislima
Percepcija nije uvijek stvarnost. Ovo načelo stoicizma traži od nas da ispitamo je li ono što mislimo zapravo odraz stvarnosti ili nije. “Govorimo si puno stvari tijekom dana, od kojih mnoge nisu istinite niti pomažu”, kaže Gitlin i dodaje: “Ovo može zvučati kao ‘Nikada neću upoznati nekoga’ ili ‘Odradio sam loš posao na sastanku i sada me tim mrzi.’ Kada prihvatimo te misli kao istinu, ograničavamo se i osjećamo pod stresom i nesretni.”
Kako da izazovemo te misli? Gitlin predlaže preoblikovanje i postavljanje pitanja poput: “Koliko je istinito ovo od nula do sto?” ili “Što bih rekao dobrom prijatelju da mi to kaže?” Ideja je tražiti greške u vlastitom argumentu. “Jednom kad misli (npr. ‘Nisam dovoljno dobar’) tretirate kao pitanje, a ne istinu, često postaje jasno da su utemeljene na emocijama, a ne logici.”
5/ Zapišite, a zatim djelujte prema tome
Stoicizam potiče pretvaranje riječi u djelo. “Možda je to u obliku vođenja dnevnika koji potiče razmišljanje, a zatim djelovanje, ili čak aktivan popis obaveza”, kaže Gitlin i dodaje: “Kao terapeut, uvijek potičem klijente da vode bilješke jer studije potvrđuju da ih to potiče na pamćenje i značajne promjene. Stjecanje navike zapisivanja svega što se čini smislenim, centriranim, inspirativnim ili korisnim potaknut će vas da aktualizirate ove misli.”
Gitlin također napominje da čin zapisivanja stvari potiče vezu s našim unutarnjim glasom i može nam pomoći da razjasnimo što stvarno želimo u životu: “Ova vrsta namjernog življenja usklađuje nas s našim vrijednostima, što promiče unutarnju sreću.”
Pročitaj i ovo:
- 6 manje očitih znakova burnouta na koje trebate obratiti pažnju
- Osjećate se izgubljeno? Pristupite svom životu sa znatiželjom
- Reiki: 5 načela za jednostavniji i sretniji život u sadašnjem trenutku
