Okus sočnih i zrelih smokvi svakako je jedan od nezaobilaznih utisaka koji će vas uvijek podsjećati na more. Kako biste ga mogli ponijeti i svojim kućama, Maja Matus ˝iskopala˝ je jedan tradicionalni dalmatinski recept za kolačić od smokve koji se obično poslužuje uz rakiju. Ostale delicije iz Majine kuhinje možete pronaći na njenom blogu DalmatiaGourmande ukrašene prekrasnim umjetničkim fotografijama.
Smjestila se uz sam rub, točno iza kamena koji su naslagani jedan preko drugog u dugi niz uskog seoskog puta. Dozvala me svojim velikim listovima i granama punim svježih plodova, sva ponosita i zavodljiva na tom komadiću škrte zemlje. Šinjorina smokva.
Tu, u hladu pod njenom krošnjom sakrila sam se od sunca koje neumorno prži i slušala veselu pjesmu cvrčaka, tihe šapate smokve koja je pričala priče nekih davnih vremena, darivajući me najslasnijim plodovima ugrijanim na dalmatinskom suncu.
Skinula sam sandale i dopustila da mi bosi tabani dotaknu tu zemlju punu kamenja iz koje raste ova plamenita voćka. Tu bih mogla zauvijek ostati! Sjedim i jedem onako sočne smokve, izvana zelene, unutra crvene i pitam se: -„Ima li što bolje?“ i nastavih dalje.
Promatram stare kamene kuće, neke već i napuštene. Vidim staru gustirnu i kotlić za vađenje vode iz nje s ručno napravljenim mornarskim konopom, a nedaleko od nje uredno zasađene plantaže maslina i vinove loze. Dalmacija je svuda oko mene.
Smokva, ta divna Mediteranska voćka, predstavlja tradiciju dalmatinske prehrane, a jede se od pamtivijeka ili kao svježa ili kao suha. U Dalmaciji smokava ima u izobilju, možete ih naći u vrtovima, okućnicama ili uz cestu, a uobičajeno rastu pojedinačno.
Bez puno truda i upotrebe motike, zasađena u škrtoj zemlji, smokva uvijek daje slatke plodove.
Svježe smokve najčešće se jedu samo oprane, ali može se napraviti i džem, a ako ga još kuhate na kominu na drvima, prava je delicija! Možete ih poslužiti s gorgonzolom ili pak zapeći s medom.
Od suhih smokava najčešće se rade likeri kojima možete dodati grančicu lavande. Suhe smokve upotrijebljavaju se i za izradu blagdanskih kolača. Najpoznatiji tradicionalni kolač Dalmacije koji se radi od suhih smokava jest Smokvenjak.
Smokvenjak potječe s otoka Cresa gdje se receptura i tradicija i danas brižno čuva.
Izvorno je predstavljao hranu težaka koji su se umorni vraćali s cjelodnevnih radova u polju, masleniku ili vinogradu.
Kako je danas Smokvenjak prava delicija, radimo ga samo za blagdane, Božić i Uskrs, gdje se maleni komadići gostima ponude uz aperitiv – travaricu, lozovaču ili prošek, a može se jesti i s kruhom. Tradicionalno se radi u okruglom obliku ili u obliku salame.
Smokvenjak
(za 1 kolač)
Potrebni sastojci:
500 g suhih smokava
½ dl Travarice ili lozovače
150 g grublje sjeckanih ili mljevenih badema
1/2 grančice koromača
1 žlica suhih grožđica, po želji
Priprema:
Suhe smokve sameljite na mašini za meso ili u blenderu.
Bademe također sameljite ili grublje nasjeckajte. Vodite računa o tome da ukoliko su vam bademi sitniji, smjesa će biti kompaktnija za izradu.
Suhim smokvama dodajte rakiju i sitno sjeckani koromač pa dobro izmiješajte. Od smjese oblikujte salamu ili plosnate „polpetice“.
Osušite ih u pećnici na 80°C oko 40 minuta.
Smokvenjak zamotajte u foliju i pustite da se potpuno ohladi prije konzumiranja kako biste ga mogli narezati. Ovako pripremljeni kolač može stajati i do nekoliko mjeseci.
Poslužite uz rakiju
