Menopauza označava prijelazno doba u životu žene kojim završava razdoblje reprodukcije. Kod većine žena nastupa između 45. do 55. godine, u prosjeku oko 50. godine. Uočava se retroaktivno, kad prođe godina dana bez menstruacije, ali određeni simptomi mogu upućivati na početak menopauze.
Do menopauze dolazi zbog postupnog iscrpljivanja funkcije jajnika, što dovodi do smanjene proizvodnje spolnih hormona estrogena, progesterona i testosterona. Novonastala hormonska neravnoteža utječe na zdravlje i stanje žene u vidu različitih sindroma i kliničkih poremećaja čije se posljedice mogu uočiti odmah, ali i godinama nakon posljednje menstruacije.
Hormoni u neravnoteži
Sve lošije funkcioniranje jajnika ukazuje na prve simptome menopauze. Povišene razine FHS u krvi upućuju na slabiju rezervu jajnika, što se ujedno odražava i na produkciju hormona. Iako proizvodnja hormona opada s godina, nagli pad nastupa kod žena u perimenopauzi i menopauzi, s tim da razina progesterona pada brže nego razina estrogena, što za posljedicu ima dominaciju estrogena, hormona odgovornog za stvaranje masnih naslaga kod žena u menopauzi.
Neravnoteža estrogena i progesterona odražava se i na menstruacijska krvarenja koja postaju obilnija i duljeg trajanja. Uz poremećaje ciklusa i neuredna krvarenja, menopauzu prate i druge hormonalne promjene poput pada proizvodnje hormona rasta te smanjene funkcije kore nadbubrežne žlijezde. Promjenom u dosadašnjoj produkciji hormona dolazi i do gubitka koštane mase te pojave kardiovaskularnih bolesti i endokrinoloških poremećaja.
Umor, znojenje, depresija
Novonastale promjene u tijelu žene, koje izazivaju hormoni, povlače sa sobom posljedice po njeno zdravlje. Te se posljedice, ovisno o trajanju, mogu podijeliti u tri skupine – kratkoročne, srednjoročne i kasne.
U prvih pet godina od posljednje menstruacije javljaju se kratkoročne posljedice. One uključuju umor, iznenadne valove vrućine koje prati znojenje, promjene u ritmu spavanja, depresiju i promjene raspoloženja.
U razdoblju od pete do desete godine nastupaju srednjoročne posljedice koje obuhvaćaju promjene u urogenitalnom području poput suhoće rodnice, bolnih odnosa, česte pojave uroinfekcija i inkontinenciju. Njih prate promjene na vlasištu i koži što uključuje smanjenu elastičnost kože i njeno perutanje, bore, gubitak kose na vlasištu te tanke i lomljive nokte. Usto se smanjuje libido, čime dolazi do pada seksualne želje, a dolazi i do pada koncentracije i pamćenja.
Nakon desete godine menopauze nastupaju kasne posljedice kad se javlja opasnost od pojave bolesti poput osteoporoze, artritisa, kardiovaskularnih bolesti pa i Alzheimerove bolesti. Navedene simptome neće iskusiti svaka žena, ali će blagi simptomi u razdoblju od pet do osam godina pogoditi barm 60 % žena.
Fitoestrogeni – novi standard u ublažavanju menopauzalnih simptoma
U ublažavanju tegoba menopauze liječnici još uvijek najčešće preporučuju metodu hormonskog nadomjesnog liječenja (HNL). Istraživanja su pokazala kako primjena estrogena smanjuje učestalost valova vrućine i noćnih znojenja, što je simptom koji najviše utječe na kvalitetu života žena u menopauzi. No, osim ove, sve više ginekologa svojim pacijenticama preporučuje dodatke prehrani, poput preparata s vitaminom E, biljkom Cimicifuga racemosa, a u posljednje su vrijeme izuzetno popularni postali preparati koji sadrže fitoestrogene, biljne tvari, kemijski slične ženskim spolnim hormonima estrogenima.
Fitoestrogeni su biljni spojevi koji u organizmu pokazuju djelovanje slično onome koje imaju ženski spolni hormoni, a to potvrđuje i njihova struktura – slični su 17-β-estradiolu. Zbog te svoje sličnosti, fitoestrogeni se uspješno vežu na receptor estrogena te se koriste kao prirodni odgovor u ublažavanju simptoma koji se javljaju u menopauzi.
Neki od najpotentnijih fitoestrogena su izoflavoni porijeklom iz soje koji pokazuju sposobnost vezanja na estrogenske receptore i ublažavaju menopauzalne tegobe. Neka su istraživanja razmotrila i djelovanje fitoestrogena na koštanu masu jer stimuliraju proliferaciju i diferencijaciju osteoblasta u kostima i time sprječavaju razvoj osteoporoze. Istraživanja ističu i smanjenje rizika od srčanih bolesti i karcinoma dojke.
U ublažavanju valova vrućine, osim fitoestrogena, bitnu ulogu ima i usvajanje zdravih životnih navika, poput zdrave prehrane, redovite tjelovježbe, prestanka pušenja te izbjegavanje jako začinjene hrane, kofeina i alkohola, kao i, općenito, jedan pozitivan stav o životu dok žena prolazi kroz razdoblje promjene. Zato, glave gore, drage naše dame, i gledajte na menopauzu kao na savršenu priliku za promjenom svoga života, ali – nabolje.
