Naturala.hr
  • Zdravlje
    • Dugovječnost
    • Zdravlje mozga
    • Zdravlje srca
    • Dijabetes
    • Nesanica
    • Neplodnost
    • Menopauza
    • Mentalno zdravlje
    • Fitness i joga
    • Zdravlje A-Z
    • Intimno zdravlje
    • Štitnjača
    • Odgovori našeg stručnjaka
  • Prehrana
    • Zdravi recepti
    • Superhrana
    • Mršavljenje
    • Nutricionisti savjetuju
    • Dodaci prehrani
  • Mindfulness
    • Meditacija
    • Osobni rast i razvoj
    • Opuštanje
  • Odnosi i veze
  • Ljepota
    • Njega kože
    • Njega kose
    • Wellness i spa rituali
    • Suplementi
  • Lifestyle
    • Putovanja
    • Doza inspiracije
    • Ispunjen život
  • Majčinstvo
    • Trudnoća
    • Zdravlje djece
    • Odrastanje
    • Obiteljski odnosi
  • Ekologija i održivost
    • Održivi životni stil
    • Održivi dom
    • Održiva moda i ljepota
  • Aktualno
    • Događanja
    • Intervju
    • Isprobali smo
    • Predstavljamo
    • Promocija
  • Naučite kako postati jutarnji tip i lako se buditi uz 9 učinkovitih koraka koje preporučuju stručnjaci za spavanje.
    Kako postati jutarnji tip? 9 koraka koji će vam zauvijek promijeniti jutra
    • Posted on 8. srpnja 2025.8. srpnja 2025.
    • Foto: Pexels
  • Koji trening najbrže topi masnoće? Stručnjaci otkrivaju najučinkovitiji pristup
    • Posted on 8. srpnja 2025.8. srpnja 2025.
    • Foto: Pexels
  • Kako očuvati probavu i izbjeći crijevne tegobe na putovanju?
    • Posted on 8. srpnja 2025.8. srpnja 2025.
    • Foto: Pexels
  • Većina ljudi vjeruje da je "prirodna kozmetika" jasno definiran pojam - ali u zakonodavstvu Europske unije takva definicija zapravo ne postoji.
    Je li tvoja prirodna kozmetika stvarno prirodna?
    • Posted on 8. srpnja 2025.8. srpnja 2025.
    • Foto: Pexels
  • Salata od lubenice, fete i krastavca: Brzinsko osvježenje u 3 koraka!
    • Posted on 8. srpnja 2025.8. srpnja 2025.
    • Foto: canva
Naturala.hr
  • Zdravlje
    • Dugovječnost
    • Zdravlje mozga
    • Zdravlje srca
    • Dijabetes
    • Nesanica
    • Neplodnost
    • Menopauza
    • Mentalno zdravlje
    • Fitness i joga
    • Zdravlje A-Z
    • Intimno zdravlje
    • Štitnjača
    • Odgovori našeg stručnjaka
  • Prehrana
    • Zdravi recepti
    • Superhrana
    • Mršavljenje
    • Nutricionisti savjetuju
    • Dodaci prehrani
  • Mindfulness
    • Meditacija
    • Osobni rast i razvoj
    • Opuštanje
  • Odnosi i veze
  • Ljepota
    • Njega kože
    • Njega kose
    • Wellness i spa rituali
    • Suplementi
  • Lifestyle
    • Putovanja
    • Doza inspiracije
    • Ispunjen život
  • Majčinstvo
    • Trudnoća
    • Zdravlje djece
    • Odrastanje
    • Obiteljski odnosi
  • Ekologija i održivost
    • Održivi životni stil
    • Održivi dom
    • Održiva moda i ljepota
  • Aktualno
    • Događanja
    • Intervju
    • Isprobali smo
    • Predstavljamo
    • Promocija
0
0

Početna stranica Aktualno Kolumne Priroda i permakultura – optimum i maksimum

  • Kolumne

Priroda i permakultura – optimum i maksimum

Pišu: Karmela i Miroslav Kiš. Ekonomija maksimalnog prinosa je i ekonomija spaljene zemlje

  • Posted on 16. siječnja 2014.2. rujna 2019.
  • 4 min
  • Autor: Miroslav i Karmela Kiš
Total
0
Shares
0
0
0
Total
0
Shares
0
0
0
Od samog početka bavljenja permakulturom i vrtlarstvom događale su se u nama mnoge promjene. Većinu smo pokrenuli sami, a neke od njih savjetovala nam je Priroda (često na vrlo “neuljudan” način). Svjetonazor je pretrpio najviše promjena, a jedna od njih je i razumijevanje optimuma i maksimuma u vrtlarstvu i poljoprivredi. Ukorijenjeno je u svima nama, manje više, da želimo najveći klip kukuruza ili najljepšu rajčicu, da urod bude najveći mogući, kakav smo zamislili, ili kakav diktiraju urodi susjeda ili statističke tablice prinosa po kvadratnom metru ili hektaru.
 
Od toga se teško odviknuti, a nezadovoljstvo je standardna emocija kad je urod manji od očekivanog. Druge standardne reakcije su traženje krivca u vanjskim čimbenicima, pa to može biti loša ili nepovoljna sezona, siromašna zemlja, loše sjeme, globalno zatopljenje i sl. Treća i najgora reakcija je kad se čovjek pita “gdje sam pogriješio, što sam loše učinio?” Naravno, govorim o prirodnom, organskom i permakulturnom uzgoju na otvorenom, premda i kontrolirani plasteničko/staklenički uzgoj može “naletjeti” na štetnika ili bolest koje uzgajivač nije uvrstio u plan i program.
 
Maksimalan i kontinuirano maksimalan prinos je jedan od važnih razloga zbog kojih je razvijena znanost agronomije, a slično se ljudska vrsta ponaša i u drugim djelatnostima koje je sama razvila (sport, ekonomija). Važno je postići maksimalnu količinu maksimalno kvalitetnog proizvoda, pri čemu je kvaliteta shvaćena na relativno čudan način, a svi neuračunljivi troškovi koji nam se ne sviđaju ili umanjuju profit ne ulaze u ekonomske računice. Oni ostaju “upisani” u tlu, pa će ih već jednom nekad netko platiti. Maksimiziranje prinosa u poljoprivredi i vrtlarstvu postiže se, među ostalim, GMO sortama, kontinuiranim ili pojačanim gnojenjem i zalijevanjem (navodnjavanjem), smanjenom kompeticijom biljnih vrsta i maksimalnom upotrebom tla (obrada svake godine), te primjenom kemijskih (anorganskih) pesticida, herbicida, fumicida i sl.
 
S tim postupcima neko vrijeme dobiva se maksimalan prinos, ali zemlja postaje iscrpljena i neplodna. Naravno, tek nakon otprilike 10-30 godina, no ljudi žive brzo i sve brže i tko će se još zamarati nečime što će se dogoditi za 30 godina. I to ako se uopće dogodi… što upućuje na način razmišljanja pojedinaca koji ne proizvode svoju hranu, već je kupuju, i nisu u konstantnom dodiru s prirodom, već je koriste za relaksaciju i punjenje baterija. Uostalom, povijest uči da su ljudi i ranije spaljivali šume i deforestirali, kako bi osigurali nova plodna polja. A njih je na Planeti u ograničenim količinama.
 
Ekonomija maksimalnog prinosa je i ekonomija “spaljene zemlje”, jer ona doslovce ostaje takva nakon višegodišnje primjene modernih agro-tehno-genetskih mjera. Termin “spaljena zemlja” vjerojatno potpada pod temu vojnih znanosti, pa može uputiti u razmišljanje da se posljednjih desetljeća, zapravo, vodi nekakav rat, no to je posebna i velika tema koja nas odvodi od ove o optimalnoj proizvodnji hrane koju od nas Priroda zahtijeva! I to bespogovorno! Priroda je vrlo “racionalna”, u njoj nema otpada i smeća. Optimum u sebi krije balans, ili najviše što se može dati (i ne zarezati granu na kojoj se sjedi) da bi se dobilo koliko je dovoljno (i da je ta grana iduće godine deblja i “sigurnija za sjedenje”). Optimalna proizvodnja znači umjeren ili manji prinos u plodovima (od onog na koji smo navikli), također znači stanovitu količinu nereprezentativnih plodova, manjih, neuglednih ili na koji drugi način neprivlačnih.
 
Znači i to da su druge žive forme (koje iz navike zovemo štetnicima) uzele svoj dio kolača, pa su nešto kasnije i same postale kolač nekim drugim živim formama (predatori). Osim toga, znači i obilje različitih plodova koji se često ne mogu brati (žeti) strojevima, u opreci spram mentalne slike silosa punog pšenice. Dalje ona znači i uzgoj tzv. sezonske hrane, jer se ta najviše oslanja na energiju prirode, pa su potrebna minimalna ulaganja, a biljke se ne tjeraju u neprirodne aktivnosti. Takvi plodovi su i najkvalitetniji mogući! Oni ne sadrže najviše C-vitamina, u njima nema najviše antioksidansa, Omega-III masti, baš ničega od onog što zastupa moderni nutricionizam. U takvim plodovima ima najviše – balansa, prirodne ravnoteže jer su se u njoj zametnuli, narasli i dozreli. Poljoprivreda i vrtlarstvo koji se vode željom za optimalnim prinosom ne otimaju od zemlje, pa je tlo u dovoljno dobrom stanju za iduću sezonu (čak i bez gnojenja ili oranja). Želja za optimalnim prinosom obogaćuje zemlju, vodi računa o smanjenju ili uklanjanju erozije tla iz bilo kojeg izvora (od tehnologije, oborina, vjetra ili sunca), održava stabilnim razinu podzemnih voda, podržava i obogaćuje bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta, vodi računa o prirodnim ciklusima kruženja osnovnih elemenata, plinova, minerala i ostalog… i još o mnogim drugim stvarima i elementima koji nam možda nikad nisu ni pali na pamet, a važni su.
 
Kad bi agronomija i ostale strukture upravljanja preuzele pristup optimalne proizvodnje hrane, to bi značilo da su svjesno umanjili vlastite prihode, BDP-e i ostale ekonomske pokazatelje. Na temelju dosadašnjeg iskustva, to se ne može očekivati. Ostaje samo jedan način kako je to ostvarivo. Vama je važna zdrava hrana i zdravlje koje iz nje izlazi. Vrt rasterećuje vašu privatnu ekonomiju i stvara mnoge pozitivne i konstruktivne posljedice i za vas i za okoliš. Jedino vi to možete. Znate da to nitko neće učiniti za vas.
 
www.permacooltura.net 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Total
0
Shares
0
0
0
Prethodni članak
  • Kolumne

Floki, NE!

  • Posted on 16. siječnja 2014.2. rujna 2019.
  • Autor: Jelena Kallay
Pročitaj
Sljedeći članak
  • Kolumne

Dome, mirisni dome

  • Posted on 23. siječnja 2014.2. rujna 2019.
  • Autor: Slobodanka Poštić
Pročitaj
Pročitaj i ovo
Većina ljudi vjeruje da je "prirodna kozmetika" jasno definiran pojam - ali u zakonodavstvu Europske unije takva definicija zapravo ne postoji.
Pročitaj
  • Kolumne

Je li tvoja prirodna kozmetika stvarno prirodna?

  • Posted on 8. srpnja 2025.8. srpnja 2025.
  • 5 min
  • Autor: Martina Tuta
  • Foto: Pexels
Pročitaj
  • Kolumne

Ljeto bez brige – Vaš prijateljski vodič za intimno zdravlje

  • Posted on 26. lipnja 2025.25. lipnja 2025.
  • 3 min
  • Autor: Martina Tuta
  • Foto: Pexels, Biljkoljupka
Prosecco je jedno od onih pića koje uvijek dobro dođe, bilo za slavlje, za mimose, uz ručak, uz grickalice ili samo onako, za gušt.
Pročitaj
  • Kolumne

Prosecco – mjehurići radosti za ljetne večeri

  • Posted on 18. lipnja 2025.17. lipnja 2025.
  • 4 min
  • Autor: Mirela Sorić
  • Foto: Privatna arhiva, Instagram
Pročitaj
  • Kolumne

Perfekcionistički, hashimoto ili stalno na dijeti – koji je vaš životni stil? 

  • Posted on 12. lipnja 2025.12. lipnja 2025.
  • 15 min
  • Autor: Meri Bura, dr. med.
  • Foto: Pexels
Pročitaj
  • Kolumne

Dr. Meri Bura: “Tijelo je informacijsko polje, i zato…”

  • Posted on 3. lipnja 2025.3. lipnja 2025.
  • 7 min
  • Autor: Meri Bura, dr. med.
  • Foto: Pexels
Pročitaj
  • Kolumne

Blagi pesto od bosiljka: Monokromatska priča u zelenom

  • Posted on 27. svibnja 2025.27. svibnja 2025.
  • 3 min
  • Autor: Vedrana Orlović
  • Foto: Vedrana Orlović
Pročitaj
  • Kolumne

Kako za sebe i djecu odabrati siguran proizvod protiv komaraca? (I zašto je to danas važnije no ikad)

  • Posted on 16. svibnja 2025.15. svibnja 2025.
  • 4 min
  • Autor: Martina Tuta
  • Foto: Biljkoljupka
Pročitaj
  • Kolumne

Sezona krpelja je počela: Kako uživati u prirodi bez brige

  • Posted on 24. ožujka 2025.24. ožujka 2025.
  • 4 min
  • Autor: Martina Tuta
  • Foto: Pexels, Biljkoljupka Instagram
Poliklinika Sinteza
Poliklinika Sinteza
Najnovije
  • Jesi li dobar prijatelj? Ovo je 5 najvažnijih kvaliteta i savjeta kako biti bolji

    • Posted on 8. srpnja 2025.8. srpnja 2025.
    • 4 min
    • Foto: Pexels
    Pročitaj
  • Studija potvrđuje da orašasti plodovi mogu dovesti do 80% povećanja serotonina

    Povećajte razinu sreće za 80% – uz samo jednu šaku ovih grickalica dnevno

    • Posted on 7. srpnja 2025.7. srpnja 2025.
    • 2 min
    • Foto: Pexels
    Pročitaj
  • 5 jednostavnih pilinga za stopala koje možete napraviti kod kuće

    • Posted on 7. srpnja 2025.7. srpnja 2025.
    • 4 min
    • Foto: Pexels
    Pročitaj
  • Pozitivna sebičnost: Evo kako može pomoći vašoj ljubavnoj vezi

    • Posted on 7. srpnja 2025.7. srpnja 2025.
    • 4 min
    • Foto: Unsplash
    Pročitaj
  • Ljeto bez komaraca: 10 provjerenih prirodnih trikova koje preporučuju stručnjaci

    • Posted on 7. srpnja 2025.7. srpnja 2025.
    • 2 min
    • Foto: pexels
    Pročitaj
Izdvojeno
  • Naučite kako postati jutarnji tip i lako se buditi uz 9 učinkovitih koraka koje preporučuju stručnjaci za spavanje. 1
    Kako postati jutarnji tip? 9 koraka koji će vam zauvijek promijeniti jutra
    • Posted on 8. srpnja 2025.8. srpnja 2025.
    • Foto: Pexels
  • 2
    Koji trening najbrže topi masnoće? Stručnjaci otkrivaju najučinkovitiji pristup
    • Posted on 8. srpnja 2025.8. srpnja 2025.
    • Foto: Pexels
  • 3
    Kako očuvati probavu i izbjeći crijevne tegobe na putovanju?
    • Posted on 8. srpnja 2025.8. srpnja 2025.
    • Foto: Pexels
  • Većina ljudi vjeruje da je "prirodna kozmetika" jasno definiran pojam - ali u zakonodavstvu Europske unije takva definicija zapravo ne postoji. 4
    Je li tvoja prirodna kozmetika stvarno prirodna?
    • Posted on 8. srpnja 2025.8. srpnja 2025.
    • Foto: Pexels
  • 5
    Salata od lubenice, fete i krastavca: Brzinsko osvježenje u 3 koraka!
    • Posted on 8. srpnja 2025.8. srpnja 2025.
    • Foto: canva

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter

PRATITE NAS
0
0
Najnovije objave
  • Ljetni vrt: kombiniranje funkcionalnosti i udobnosti za obitelj
    • Posted on 7. srpnja 2025.7. srpnja 2025.
    • Foto: Promo
  • Mučnina, nadutost i grčevi? Ovaj je čaj #1 za ublažavanje želučanih tegoba
    • Posted on 7. srpnja 2025.7. srpnja 2025.
    • Foto: Pexels
  • Energija vam stalno pada? Saznajte koje vas svakodnevne navikeiscrpljuju i kako ih preokrenuti u svoju korist.
    6 svakodnevnih navika koje vas iscrpljuju – a da toga niste ni svjesni
    • Posted on 7. srpnja 2025.6. srpnja 2025.
    • Foto: Pexels
  • 7 znakova da vam treba mentalni odmor (i kako ga uzeti bez osjećaja krivnje)
    • Posted on 4. srpnja 2025.4. srpnja 2025.
    • Foto: Pexels
O nama
  • Impressum
  • Opći uvjeti korištenja
  • Pravila privatnosti i politika kolačića
  • Kontakt
Naturala.hr
  • Zdravlje
  • Prehrana
  • Mindfulness
  • Odnosi i veze
  • Ljepota
  • Lifestyle
  • Majčinstvo
  • Ekologija i održivost
  • Aktualno
COPYRIGHTS © 2025 NATURALA.HR. ALL RIGHTS RESERVED.

Upiši traženi pojam i stisni Enter.