Poznato da se karcinomi, ukupno sve maligne bolesti, više javljaju u starijoj životnoj dobi. Gdje je smrtnost od drugih bolesti manja tada smrtnost od karcinoma dolazi na prvo mjesto odmah iz bolesti sustava za cirkulaciju (ishemična bolest srca i moždani udar).
Međutim, Svijet je pokazao da se mogu postići divni rezultati u smanjenju smrtnosti od čitavog niza malignih bolesti, tj. ljudi ne moraju umirati u tolikoj mjeri od malignih bolesti ako samo malo više pozornosti posvete svom zdravlju.
Ako pođemo od pretpostavke da se većina ljudi odgovorno odnosi prema svom zdravlju i da imaju dobro razvijenu i dostupnu zdravstvenu zaštitu tada ni karcinomi nisu takav bauk da ih se ne može nadvladati. Brojna su iskustva i zadovoljstva divnim uspjesima, ali isto tako i gorčina zbog neuspjeha.
Svjetski dan borbe služi da se skrene pozornost na bit problema, sagleda kojim putem idemo, jesmo li na pravom putu, što je dobro i što treba podsticati, što nije dobro i što treba mijenjati.
Ukratko, treba se osvrnuti i vidjeti što smo učinili. Napraviti raščlambe, ocijeniti postignuto stanje i odrediti daljnji smjer.
Ne želim terorizirati teorijama, ali samo na primjeru dva raka u Hrvatica i Hrvata ukazati na to idemo li dobrim putem ili ne.
Primjer prvi: rak maternice
Maternica je organ kojem svi zahvaljujemo svoj život. Ima dva bitna dijela: vrat maternice i tijelo maternice.
Skoro je završio tjedan borbe protiv raka vrata maternice. Pune naslovnice lijepih slika s mimozama, ogromna promidžba akcije u svim sredstvima priopćavanja. Izjave uglednika, stručnjaka, osmjesi, zadovoljstvo, „moglo bi bolje“, „mi ćemo…“, „sad ćemo…“, „obići ćemo…“, „održat ćemo…“, „apelirat ćemo….“, „uvest ćemo…“ itd. Puno futura prvog, drugog i kondicionala.
Sve protiv raka VRATA maternice!
A protiv raka TIJELA maternice ni slova!!!
Međutim činjenice govore da je u Hrvatskoj 2009. godine dvostruko više žena umrlo od raka tijela maternice u odnosu na rak vrata maternice:
Istaknuli smo dobre rezultate kod raka vrata maternice i populariziramo sve moguće mjere prevencije. On je preventabilan, a rak tijela maternice kao nije! Pa znači kad nije preventabilan na njega ne trebamo misliti, niti raditi, niti govoriti!
Rak tijela maternice je u prvom redu rak starijih žena. Znači na žene starije dobi ne trebamo misliti!
Jednako kao što kod raka vrata maternice imamo divne rezultate u dobi do 64 godine koje zatim kvari stanje kod žena 65 i više godina. Kao da nam je netko dao pravo na različite pristupe i postupke zavisno o dobi ? (vidi članak uz Dan mimoza)
Kažu, za rak vrata maternice postoji cjepivo, a za rak tijela maternice nema cjepiva. Zar je postojanje cjepiva razlog različitih pristupa? Ne mogu prihvatiti da je komercijalni interes razlog različitim pristupima. Prije je nešto drugo.
Uspoređujući ova dva dijagrama možemo reći da je uzrok u različitim profesionalnim pristupima. Oni koji jednako tretiraju svaku ženu kao osobu, oni koji ženu ne gledaju kroz dio njezinog organa, već se jednako profesionalno odnose prema ženi, ženi osobi i pacijentu, imaju dobre rezultate u manjoj smrtnosti za oba sijela raka!
Primjer drugi: Rak prostate
Nismo najzadovoljniji stanjem što smrtnost od raka maternice nije manja premda je u padu. Blagom padu, ali ipak u padu, ne raste.
Što onda reći na smrtnost od raka prostate koja se u petnaest godina više nego udvostručila!
Zar su hrvatski muškarci toliko puta neodgovorniji prema svom zdravlju od hrvatskih žena?
Naravno, profesionalni pristup kod nas je isti za oba spola jer je spolna ravnopravnost Ustavom zajamčena.
U Ustavu doduše ne piše da se nitko ne smije razlikovati dobno i mi kao profesionalci na malo vremešnije muškarce ne gledamo diskriminirajuće. Bože sačuvaj!
Jednako brinemo o svima i jednaki su nam svi organi bez obzira koje su dobi!
Toga se držimo i ne odstupamo! Zar ne?
Jednako kao naši susjedi Slovenci gdje je također smrtnost od raka prostate u porastu.
Vjerojatno su drugačije okolnosti u Austriji, Češkoj Republici i Mađarskoj gdje je smrtnost u značajnom padu. Nisam dovoljno upoznat društvenim okolnostima spolnih razlika u tim zemljama. Možda je kod njih veći stupanj diskriminacije?!
Najvažnije da se mi držimo načela: Svi cvjetovi su nam jednaki!
Ni med cvetjem ni pravice,
rekel to je fijolice
smardljivi terputec,
jalnuš, tvardogutec…
To je Mirek zmislil sam za cvetje!
Zašto nigdje nema futura ni kondicionala!
