Kaže mi moj kolega jedan dan: Čovječe, dobro da se nisi rodila prije dvjesto godina jer bi te sigurno spalili. On se uvijek šali pa ga i ne ne shvaćam ozbiljno al da… u ovome nije pogriješio. Bilje i biljni pripravci kao i hrana „iz šume“ moja su strast već neko vrijeme. Nešto kao u stilu „otkrivanje tople vode“, tj. ono što mnogi znaju već stoljećima ja samo počela otkrivati prije nekih 6 godina.
Iako mi se stalno čini da grebem po površini osjetim ponekad da sam zagrebla i dublje od toga. Točnije, ovaj sam put kopkala po nasipu vadeći crni korijen – gavez ili volovski jezik ili konjski rep. Ima baš savršen naziv za vještičji kotao zar ne? Pa, iako zvuči ludo zamislite da netko kuha i uz to potiho nabraja sastojke kako ne bi zeznuo recept: u zagrijanu svježu svinjsku mast naribati 6 crnih konjskih repova ili volovskih jezika te kuhati dok ne počne cvrčati.
Ostaviti preko noći pa ponovno na vatru dok se ne otopi. Po želji dodati malo bogorodičine trave, vučji zub ili žabnjaka. Za one koji ne barataju previše narodnim nazivima biljaka ovo bi bio dobar scenarij za čarobiranje. Mnoge se biljke u narodu zovu baš prema životinjama i povezuju se s njima na razne načine. Priroda je sva u sinergiji i harmoniji. I ništa, baš ništa, nije zasebno ni odvojivo do nje uključujući i čovjeka.
Iscjeliteljska moć gaveza
Ma koliko se on trudio ubiti, objesiti ili spaliti sva znanja o travarstvu i prirodnom liječenju travama ona su se ipak nekako uspjela sačuvati i prenijeti na generacije koje dolaze. Možda zato što su tako važna i jedina koja daruju izlječenje. A kako povijest pišu pobjednici mnogi svjedoče kako im je ova ili ona biljka, pripravak, mast, oblog ili čaj pomogao kada je sve drugo zakazalo.
Gavez ima iscjeliteljsku moć. Može spojiti potrgano i pokrpati ranjeno, izbrisati tragove bolesti i učiniti da bol prestane. Hematomi, udarci, nagnječenja, rane, čirevi, kvrge i otekline, prijelomi i neuralgije, kostobolje i stare rane njegova su specijalnost. Tinkture i masti, melemi u kombinaciji s gospinom travom, arnikom ili nevenom blagotvorno i čudotvorno će djelovati na ove probleme. Za liječenje želuca i crijeva, opeklina, artritisa… popis je dosta dugačak, a možete ga i sami istražiti.
Mast se radi tako da se u čistu svinjsku mast nareže očišćeni korijen gaveza i to tako brzo da ne oksidira te se zagrije na vatri, pusti preko noći da odstoji i zatim se procijedi i zagrije te doda nešto voska i spremi u manje posude. Dobro ga je držati na hladnom no vosak će ga čuvati od kvarenja i na sobnoj temperaturi.
Melem sam radila od kantariona tj. ulja gospine trave koje sam zagrijala i dodala narezani gavez te pustila dan, dva da odstoji a potom procijedila i ponovno zagrijala te dodala vosak. Za mene je to i melem za dušu jer volim sačuvati ono što nam priroda daje. Korijen gaveza vadi se u jesen i ako ti zatreba po zimi možeš samo slegnuti ramenima jer tad je „prošla baba s kolačima“. Treba ga napraviti sad. Tajne bilja kriju se sve više u korijenu kad sunce oslabi, a zemlja otvrdne od prvih mrazeva.
Tajne bilja kriju se u korijenu
Iskustva govore bolje od riječi: Mast od gaveza prije nekoliko godina izliječila je u samo nekoliko mazanja ozljedu i probadajuću bol u koljenu koja se zavukla duže od potrebnog, a koja se liječila kremama i gelovima iz ljekarne.
Bolio me palac u zglobu prije nekog vremena jer sam ga nekako povrijedila dok sam nosila cjepanicu no čim sam ga namazala bol je gotovo prestala, a do jutra potpuno nestala. Bilo mi je to prilično važno jer kao učitelj glazbe dobar dio vremena provodim svirajući pa mi je pokretljivost zglobova bitna.
Od gaveza smo radili još i tinkturu u domaćoj rakiji. Osobito me vesele variva u kojima je svježi list gaveza ili salata ili pohani listovi pripremljeni u tavi negdje na kampiranju na logorskoj vatri. Ona fina dlakavost pokupi taman savršenu količinu smjese za pohanje ili tempuru.
Uživajte u ovoj biljci i moći koje nam daje ili makar odmorite oči na njenim zelenim listovima i maštajte u nijansama ljubičaste dok pogledom prelazite po njenim cvjetovima koji se klate poput poput zvona na povjetarcu u proljeće.
