Ispitivanja blizanaca u SAD-u pokazala su da je oko 50 posto našeg osjećaja za sreću naslijeđeno. Matematički, dakle, svaka druga osoba na svijetu rođena je s već genetski usađenim osjećajem tuge. Vjerujete li da ste i vi među njima, preostaje vam samo jedno: poraditi na onih drugih 50 posto!
Život, međutim, rijetko donosi ohrabrenje na tom putu. Psiholozi i danas nude one poznate riječi Stephena Michellisa iz Chicaga: „Godinama sam bio nesretan i uzalud tražio sreću. Onda sam jednoga dana doživio saobraćajni udes i liječnici su mi rekli da više nikada neću ustati iz kreveta. Tada se dogodilo čudo i prohodao sam. Sada svako jutro prošećem vrtom i beskrajno uživam u toj običnoj činjenici da mogu hodati pod krošnjama borova“.
Nažalost, mnogo je onih koji u tim riječima ne nalaze utjehu. Ortodoksni bradati jogiji iz špilja podno Himalaja reći će da je sve u samoodricanju, predanosti Krishni, siromaštvu i meditaciji. I suzdržavanju od seksa, naravno. Pa nam vjerojatno ne pada napamet poslušati ih.
Srećom, postoji u jogi još mnogo toga. No, da ne dužimo, evo nekih savjeta starih jogija, prilagođenih suvremenim okolnostima. Autor ove zanimljive kompilacije drevnog jogijskog učenja uklopljenog u zahtjeve suvremenog života, japanski je psiholog prof. Nobuaki Nakatani, koji je s radio valova tokijske nacionalne postaje dao deset jednostavnih savjeta svojim zemljacima na temu kako pronaći osobnu sreću u bjesomučnom tempu suvremenog života.
Deset temeljnih koraka do osobne sreće
● Počnite svoj dan spoznajom da je svako novo jutro prilika za novi početak. Pogledajte se u ogledalo i recite sebi: „Od ovog trenutka počinjem stvarati svoj sretniji život.“
● Pazite, vaše misli mogu biti melem ili otrov. One mogu djelovati blagotvorno, ali i razoriti vaše tijelo ili duh. Onog trenutka kad počnete razmišljati negativno, zaustavite se i mislite na bilo što lijepo ili dobro u vašem životu. Neka vam to postane navika.
● Riješite se jedne od najčešćih zabluda modernoga svijeta: shvaćanja kako ne možete ništa postići bez neprekidne jurnjave, bez žurbe i muke. U traženju istinske unutrašnje sreće, potreban je duboki mir u mislima i djelovanju. Usporite svoj životni ritam.
● Ne očekujte sreću kao iznenadni veličanstveni „boom“. Polako je gradite, u sitnim koracima, u centimetrima. Velika je greška ne vidjeti ili ignorirati svoje male uspjehe. Ne odmahujte rukom na poznato pravilo kako i putovanje od tisuću milja počinje jednim sasvim običnim malim korakom. Umjesto toga, učinite upravo danas taj običan mali korak.
● Prihvatite tužne trenutke ozbiljno, ali ne tragično. I zaigrajte već od danas jednu zanimljivu igru: Uvjerite samu sebe da u svakoj nesreći možete naći nešto dobro; barem pouku za ubuduće. Vidjet ćete koliko će ta spoznaja promijeniti vaš život!
● Počnite se prema sebi odnositi kao prema dragoj osobi koju volite. Ne predbacujte si, ne kritizirajte i ne omalovažavajte se. Ne možete tražiti sreću i istovremeno uvjeravati samu sebe da niste osoba koja tu sreću zaslužuje.
● Uspoređivanje s onima koji su sretniji od vas donosi samo depresiju i zavist. Pogledajte one ispod vas i shvatite već jednom da ste beskrajno sretni već samom činjenicom da ste živi i da još uvijek imate ovaj dan koji je pred vama.
● Ako neprekidno imate osjećaj da stalno nešto radite za druge, barem jednom dnevno stanite i kažite: sve može pričekati, sada ću učiniti nešto za sebe. A to nešto ne mora biti automobil ili krzneni kaput; može biti desetak mirnih minuta uz kavu ili mali ugodan razgovor s nekom dragom osobom.
● Svakoga dana provjerite stari savjet kako je najbolji put ka sreći učiniti druge sretnima. Počnite od sitnica. Svakoj osobi koju sretnete recite nešto lijepo, nešto što bi joj moglo uljepšati dan. Iznenadit će vas rezultat.
● Na kraju dana, u tišini ispod pokrivača, predočite si u mislima nešto lijepo. Složite neki svoj mali film od prošlih ili budućih događaja, film u kojem gledate sebe u sretnim trenucima, kao heroja, a ne gubitnika. S tim lijepim slikama utonite u san.
Gdje je u svemu tome mjesto joge (i ove kolumne)
Svi mudri savjeti postaju teško ostvarivi ako u životu izgubite ono najdragocjenije: fizičko ili mentalno zdravlje. A joga Vam upravo na tom planu može mnogo pomoći: kroz svoje vježbe (asane), ali i brojne seanse opuštanja, disanja ili meditacije.
Uostalom, cilj života u duhu joge postizanje je savršenog zdravlja, duševnog mira i sreće. Milijuni ljudi u svijetu već su to pokušali. I uspjeli.
Kako?
Odgovore potražite u idućim kolumnama…
Vlatko Mišković, mag. iur
Medical Yoga Centar
