Vrsta: Humulus lupulus L., Moraceae
Hrvatski naziv: hmelj
DIO BILJKE KOJI SE KORISTI: Češer hmelja.
SASTAV: Flavonoidi, kalkoni, uljne smole, tanini, eterična ulja, aminokiseline, fenolne kiseline, gama-linolenska kiselina, lipidne i estrogenske sastavnice.
UPOTREBA: Sedativ i hipnotik. U fitoterapiji se koristi kod neuralgije, nesanice, priapizma, eksitabilnosti, mukoznog kolitisa, nemira povezanog s glavoboljom i/ili probavom, anksioznosti i površinski kod ulkusa. Često se koristi s korijenom valerijane u pripravcima za poteškoće sa spavanjem.
DOZIRANJE: 0.5 g suhog češera 2-4 puta dnevno kao infuz. 0.5-2 mL tekućeg ekstrakta (1:1 u 45% alkoholu) 3 puta dnevno. 1-2 mL tinkture (1:5 u 60% alkoholu) 3 puta dnevno.
FARMAKOLOŠKO DJELOVANJE: Istraživanja na životinjama pokazala su antibakterijsku, antifungalnu, antispastičku, hipnotičku, sedativnu i narkotičku aktivnost. U kliničkim istraživanjima hmelj je promatran u kombinaciji s drugim biljkama, npr. s valerijanom je koristan kod poremećaja spavanja, a s cikorijom i paprenom metvicom olakšava bol kod kroničnog kolecistitisa.
NUSPOJAVE: Zabilježena je respiratorna alergija i kontaktni dermatitis. U malim dozama nuspojave nisu zabilježene, visoke doze davane životinjama uzrokovale su smrt, a kronična upotreba gubitak težine pa smrt.
KONTRAINDIKACIJE: Nema dokumentiranih interakcija, ali je potreban oprez pri korištenju lijekova istog ili suprotnog djelovanja. Zbog nedostatka podataka o sigurnosti upotrebe u trudnoći i laktaciji te djelovanja na maternicu, preporučuje se izbjegavanje upotrebe u tim stanjima.
