Fitoaromaterapija pomaže kod stresa

 

Prvo što se trebamo zapitati je što zapravo stres jest? I da li je on zaista uvijek loš? Ono što mi danas nazivamo stresom je prirodna reakcija odnosno prilagodba našeg organizma na situacije u kojim se osjećamo na bilo koji način ugroženim. Bez obzira da li smo u životnoj opasnosti na pogibeljnoj cesti ili nam šef daje nemoguće rokove, naše tijelo reagira na isti način – ono se priprema na trk ili borbu. Razvijeno tijekom evolucije, od vremena dok su naši preci još živjeli u spiljama i svakodnevno se izlagali po život opasnim situacijama, u trenutku opasnosti (stresa) mi možemo reagirati na dva načina: boriti se ili bježati (fight or flight). 

 

 

Što se događa u našim tijelima kada smo pod stresom, odnosno kako se pripremamo na našu reakciju borbe ili bijega? 

 

Srž nadbubrežne žlijezde pojačano proizvodi dva hormona: adrenalin i kortizol koji ubrzavaju rad srca i disanje, stežu periferne krvne žile i preusmjeravaju krv u vitalne organe, povećavaju razinu šećera kako bi se vitalni organi nahranili. Uz to, imamo još neke klasične „simptome“ stresa: zjenice se šire, probava se usporava, eventualno se dlanovi znoje. Takva reakcija tijela je potrebna (i poželjna) jer bez njih ljudski rod ne bi opstao, već bi odavno izumrli jer ne bi se bili u stanju boriti (ili bježati) u trenucima opasnosti.

 

U današnje doba moderan čovjek ima iste reakcije kao i njegovi preci – jedino što nema reakcije bijega/borbe. Mi i dalje sjedimo u svojim uredima, domovima, vozimo se u automobilima – nedostaje fizički aspekt cjelokupnog procesa i adrenalin se ne troši nego ostaje u organizmu. Zbog toga ostajemo napeti dugo vremena.

Ako smo svakodnevno pod stresom i naše tijelo redovito prolazi kroz tu prilagodbu na opasnost, bez reakcije bijega ili borbe, posljedice mogu biti vrlo ozbiljne. 

 

 

Posljedice svakodnevnog i dugotrajnog izlaganja stresu mogu biti:

– bezvoljnost, umor, potištenost, nesanica, depresija;

– problemi s probavom, bolesti gušterače, Chronova bolest;

– povišeni krvni tlak, aritmija, tahikardija, infarkt;

– različite ovisnosti;

– masna koža i kosa;

– pad imuniteta, kao posljedica česte infekcije;

– karcinom, autoimune bolesti.

Kao što možete vidjeti iz popisa, svakodnevno izlaganje stresu može biti vrlo opasno.

 

 

Obzirom da jedina stvar koja nedostaje u cijelom procesu stresa je reakcija bijega/borbe, način kako najučinkovitije izbjeći dugotrajne posljedice stresa se sam nameće – fizička aktivnost. Podijelit ćemo fizičku aktivnost na dvije osnovne vrste – aktivnu i balansirajuću.

 

Aktivna (možemo je nazvati i agresivna) je odličan način za rješavanje akutnog stresa i najbolje je prakticirati dok nam je tijelo još u „stanju pripravnosti“ kako bi potrošili višak adrenalina. To su sportovi poput trčanja, plivanja, biciklizma, klizanja…

(U nedostatku mogućnosti da u trenutku stresa primjenjujemo ovakvu fizičku aktivnost, pokušajte s – vrištanjem. Koliko god da zvučalo čudno, to je vrlo učinkovit način da izbacite dio adrenalina iz organizma. Na primjer, možete vrištati u autu – samo nemojte zaboraviti barem malo otvoriti prozore).

 

Drugu vrsta fizičke aktivnosti treba primjenjivati dulje vrijeme kako bi bilo učinka, i odličan je način da se tijelo (i um i duh) pripreme za eventualnu situaciju koja ugrožava, te da ne reagiramo toliko burno. To su aktivnosti koje nas uravnotežuju – dobar primjer toga je joga.

Jedan dio joge koji je vrlo važan u ovom slučaju je naučiti ispravno, duboko disati. 

U trenucima stresa, pokušajte duboko i svjesno disati tako da pri udahu prvo ispunite trbušnu šupljinu i nastavite puniti pluća, a pri izdahu prvo ispraznite pluća i na kraju trbušnu šupljinu.

 

Treba još i uzeti u obzir da česta posljedica cjelodnevnog izlaganja stresu je tzv. psihički umor, koji znamo protumačiti kao fizički umor pa nam je prvi impuls, naravno, fizički se odmoriti. Ali, nakon radnog dana puno je bolje prošetati se pola sata prije spavanja umjesto da odmah idemo spavati. Tako ćemo umanjiti simptome i posljedice stresa, a san će doći prirodnije, bit će čvršći i više okrepljujući.

 

 

Da, puno lakše reći nego zaista primjenjivati…Svejedno ćemo Vas podsjetiti što to znači.

Kao prvo i skoro najvažnije je zdrava prehrana. Puno voća, povrća, žitarica, raznovrsne i sezonske prehrane, ne preskakati doručak, umanjiti ili potpuno izbaciti prženu, presoljenu i masnu hranu, te gazirane napitke. 

 

Zatim, pijte dovoljno tekućine, a najbolji izbor je voda. Dovoljno spavajte – minimalno 7 sati dnevno. I još ćemo kratko spomenuti nešto vrlo važno – shvaćanje života i životnih malih i velikih problema. Razina stresa je kod svakoga drugačija, a to sve ovisi i o tome kako shvaćamo život i sve probleme, iskušenja, male lekcije ili velike škole koje nam on donosi.

 

Zapitajte se – što je zapravo smak svijeta u mom životu? Što je vrijedno uzrujavanja, što je vrijedno da u konačnici, za nekoliko godina, obolim od neke ozbiljne bolesti? Kolona automobila koja se ne kreće i svi trube? Nerazumni rokovi na poslu? Susjedov pas koji laje? Muž koji nikako da shvati da daska wc-a treba biti spuštena? U svakoj stresnoj situaciji imate dvije opcije: ili je možete i želite promijeniti (onda to i učinite), ili je ne možete ili ne želite promijeniti (pa se onda nemojte uzrujavati oko toga).

 

Fitoaromaterapija nam pomaže na dva načina: 

1. ublažava akutni stres (umanjiti reakciju tijela);

2. prilagođava tijelo na promjene (kako ne bi tako burno reagirali na stres).

Djelovanje terapije može varirati od blagog učinka (čajevi, inhalacije), pa sve do snažnog i trenutačnog olakšanja (dermalno, oralno). 

 

 

Ispijanje čajeva je ukusan način ublažavanja blagog i srednje jakog stresa. Potrebno je samo prilagoditi doziranje potrebama. 

Ako pijete veće količine čaja na dan (litru i više), tada ih pripremite tako da od dvije čajne žličice droge napravite 2-2,5dcl čaja.

Ako želite terapeutske doze (što automatski znači i jače djelovanje), tada je potrebno 2 jušne žlice droge na 2,5dcl vode. 

Čaj napravite prema uputama na kutiji (ambalaži) – za infuze prelijete drogu kipućom vodom, poklopljeno ostavite 10-20 minuta, te procijedite. Dekokte je potrebno kuhati 5-10 minuta te nakon toga ostaviti poklopljeno 10-20 minuta, nakon čega se čaj procijedi. Tako spremljen čaj pijte tri puta na dan, svaki puta svježe napravljen.

 

Primjeri čajeva koji umiruju su: matičnjak, kamilica, lavanda, lipa, limunovac, odoljen.

 

Na sličan način možete koristiti i hidrolate. Vrlo jednostavno u bocu vode ulijte maksimalno 30mL odabranog hidrolata (ili mješavinu nekoliko njih) i to polako ispijajte tijekom dana. Hidrolati odabira za smirenje su: rimska kamilica, lavanda, neroli, ruža.

 

Pod inhalacijama se podrazumijeva – udisanje eteričnih ulja. 

To može biti inhalacija pomoću difuzera (važno je da se koriste difuzeri kod kojih nema zagrijavanja ulja), ali ulja možete udisati i tako da ih jednostavno nakapate na neki prirodan materijal (komadić drveta, gline, ili jednostavno na papirnatu maramicu). Ulja možete „mirisati“ i direktno iz bočice. Bitno je samo da se potpuno okružite uljima u trenucima stresa.

Mogu se koristiti sva ulja iz popisa, ali predložit ćemo nekoliko „favorita“: prava lavanda, crvena mandarina, slatka naranča, geranij, ylang-ylang, petit grain gorke naranče.

 

Možete koristiti samo jedno ulje, ili kombinaciju nekoliko njih. Ako želite napraviti mješavine umirujućih eteričnih ulja, evo nekoliko prijedloga vrlo mirisnih sinergija:

 

 

8mL eterično ulje prave lavande

2mL eterično ulje ylang-ylanga ekstra superior

 

 

 

5mL eterično ulje slatke naranče

5mL eterično ulje grejpa

 

 

 

5mL eterično ulje petit grain gorke naranče

5mL eterično ulje bergamota

 

 

6mL eterično ulje slatka ili gorke naranče

4mL eterično ulje geranija burbon

5 kapi eterično ulje vetivera

 

 

 

Napisala: Vlatka Mileusnić, fitoaromaterapeutkinja