Britanski znanstvenici proučavali su više od stotinu djece, u dobi od 6-10 mjesci, a zatim tu istu djecu u dobi od 3 godine. Istraživanje je pokazalo kako su djeca kod kojih se razvio autizam imala neobične uzorke moždane aktivnosti kao odgovor na kontakt očima s drugom osobom.
Znakove autizma teško je primijetiti u najranijoj životnoj dobi te se dijagnoza autizma rijetko postavlja prije druge godine života. "Budući da ne postoje jasni bihevioralni znakovi u ovoj ranoj dobi (ispod 1 godine), željeli smo vidjeti hoćemo li, mjerenjem aktivnosti mozga na više izravan način, možda biti u stanju vidjeti ranije znakove upozorenja," rekao je Mark Johnson Birkbeck na Sveučilištu u Londonu, koji je vodio studiju.
Bebe kod kojih je kasnije utvrđeno da se normalno razvijaju pokazala su jasnu razliku u aktivnosti mozga kada bi netko s njima uspostavio direktan kontakt očima, a zatim skrenuo pogled. Nasuprot tome, kod djece kod koje se razvio autizam primjećene su manje razlike u aktivnosti mozga.
Međutim, znanstvenici upozoravaju kako prediktivni markeri nisu 100 posto točni, budući da kod pojedine djece koja nisu pokazivala razlike u mozgu kasnije nije dijagnosticiran autizam, i obrnuto. Johnson je rekao kako su ovi rezultati prvi korak prema ranijem dijagnosticiranju autizma, te je dodao kako su ipak još potrebna daljnja istraživanja za konačnu potvrdu.
No, veliki iskorak je već učinjen jer ukoliko se znakovi autizma mogu primijetiti već u prvoj godini djetetova života to bi omogućilo liječnicima i roditeljima da što ranije počnu s učinkovitijom terapijom.
Izvor: National Institutes of Health (NIH)
