Svi smo to doživjeli, a mnogi od nas to doživljavaju svaki dan. Dočekamo popodne i u jednom trenutku shvatimo da nemamo energije ni za što.
Rezultati nedavnog istraživanja Second Nature Snacksa pokazuju da poslijepodnevna kriza obično nastupa u 15 sati, a kod većine ljudi uzrokuje nedostatak motivacije i energije koji može potrajati oko 29 minuta.
Zašto dolazi do ‘energetskog zatišja’
Čini se da ljudi ne doživljavaju to ‘energetsko zatišje’, barem ne u istoj mjeri, svaki dan u tjednu. Prema istraživanju je utorak imao najveću stopu smanjene energije i entuzijazma poslijepodne!
Gotovo polovica sudionika ove studije složila se da će do blokade produktivnosti najvjerojatnije doći u utorak poslijepodne. To ima smisla jer se ponedjeljkom još možemo osjećati odmorno nakon vikenda ili barem nestrpljivi da se uhvatimo ukoštac s obvezama. Ali kad dođe utorak, naša energija može nestati, pogotovo ako je prethodan dan bio posebno naporan. Ostatak tjedna koji je pred nama, nažalost, može motivacijski i energetski varirati.
Glavni uzroci poslijepodnevnog pada energije
Istraživanje je pokazalo da 74 % sudionika doživi popodnevni pad energije barem jednom tjedno, pa je zanimljivo otkriti što stoji iza tog stanja. Ispitanici su prijavili nekoliko uobičajenih razloga zbog kojih su ostali bez snage oko 15 sati.
Čini se da su primarni krivci neunošenje dovoljno kofeina (56 %), a slijede ga problemi kao što su dosada i nedostatak energije (53 %). Mnogi su također okrivili nedovoljan unos hrane (51 %) i nedovoljno sna (41 %).
Mnogi su rekli da posebno zima, s niskim temperaturama i minimalnom količinom sunčeve svjetlosti, povećava šanse za gubitak energije. I na kraju, istraživanje je pokazalo da će oni koji predugo sjede tijekom dana (23 %) i koji ne uzimaju potrebne pauze (20 %) vrlo vjerojatno doživjeti poslijepodnevni energetski pad.
Strategije za ublažavanje/sprječavanje energetskog ‘kraha’
Jednom kad dođe popodnevna kriza, može vam se činiti teško ponovno se motivirati za posao (ili što god trebate učiniti). Ali sudionici ankete podijelili su neke od svojih omiljenih načina prolaska kroz krizu.
Tri četvrtine ispitanika izjavilo je da se uvelike oslanjaju na određenu rutinu kako bi ostali na pravom putu. Najučinkovitija aktivnost (58 %) bilo je ustajanje i odlazak u šetnju, što je sjajan način da oživite i duh i tijelo. Drugi su rekli da je izbor obroka (55 %) dobro djelovao na njih, dok su neki odlučili više vježbati (49 %). Ostali sudionici odrijemaju (47 %) da se resetiraju ili uzmu neki napitak na brzinu (45 %).
Što se tiče grickalica, bolje je odabrati one s visokim sadržajem proteina, poput orašastih plodova ili studentskog mixa (56 %). Kikiriki je najpopularniji (67 %) uz orahe (64 %) i brazilske orahe (55 %). Što se tiče studentskog mixa, čini se da većina uživa u nečemu s čokoladom (63 %), sa sjemenkama (50 %) i granolom (48 %).
Najbolji ‘lijek’ protiv pada energije i koncentracije
Studija je pokazala kako je pauza da pojedete zdrav međuobrok najbolji lijek protiv pada energije: 64 % ispitanika osjećalo se više motiviranima nakon što su poslijepodne nešto pojeli, 68 % ih je imalo više energije, a 63 % su nastojali zadržati pozitivan stav. Zdravi međuobrok pomogao je poboljšati poslijepodnevnu produktivnost za čak 52 %.
Pročitaj i ovo:
- Doručak pun energije i vitamina: 3 zdrava recepta s borovnicama
- Detox: napravite sok za jačanje imuniteta i(li) za povećanje energije
- David Kibbe: Kojem tipu tijela pripadaš po Kibbe sistemu?
