Od našeg rođenja mozak punimo podacima. Informacijama o svijetu i životu. Neke pohranjujemo za cijeli život, neke kao dugoročnu memoriju, a neke kao kratkoročnu radnu memoriju. Ako samo na trenutak zastanete, vratite se u svoje djetinjstvo i pokušate prizvati svoje prvo sjećanje, pa krenete do današnjeg dana, barem ćete malo osvijestiti količinu informacija koju ste zapamtili kroz čitav život. Zasigurno ćete i osvijestiti da ste neke informacije znali dok ste bili mlađi, a da ih danas više ne znate, odnosno da ih se ne možete tako lako prisjetiti.
Najviše se zabrinemo kad nam važni datumi i događaji poput rođendana, godišnjica, sastanaka ili čak imena nekako pobjegnu iz glave. Kada teško učimo i pamtimo, ne možemo se koncentrirati niti fokusirati, kada nam svakodnevica postane mentalno naporna. Tada se zapitamo: „Je li sve u redu s mojim kognitivnim zdravljem?“
Mozak nikada ne spava
Mozak je naš najaktivniji organ koji nikada ne spava. Stalno je zaposlen održavanjem i usklađivanjem tjelesnih funkcija, kao i time da nam omogućava komunikaciju s vanjskim svijetom. Pomoću njega pamtimo, stvaramo sjećanja, percipiramo okolinu, družimo se, komuniciramo s drugima, primamo i obrađujemo informacije, učimo, logički zaključujemo i spoznajemo svijet oko sebe. Sve navedeno ubrajamo u kognitivne funkcije. Zato je kognitivno zdravlje izrazito važno, jer bez njega ne možemo samostalno funkcionirati u današnjem svijetu.
Neuroni i glija stanice, osnovne su građevne jedinice mozga. Neuronima se prenose informacije, dok glija stanice služe kao podrška u radu neurona, podupirući ih fizički, opskrbljujući neurone potrebnim kemijskim tvarima, stvarajući mijelinsku ovojnicu, odstranjujći štetne tvari i štiteći neurone od infekcija. Neuroni su međusobno povezani na mjestu koje nazivamo sinapsa, te jedan neuron može biti povezan tisućama drugih neurona.
Ekscitacija ili inhibicija
Prijenos informacija između neurona odvija se prijenosom impulsa u sinapsi koja može impulse provoditi električnim ili kemijskim putem. Većina informacija prenosi se upravo putem kemijskih sinapsi pomoću signalnih molekula koje nazivamo neurotransmiteri. Upravo te molekule određuju hoće li se izvršiti ekscitacija ili inhibicija neurona. Što se određena sinapsa više koristi, veza između neurona je jača, dok kod rijetko korištenih sinapsi – veza slabi ili potpuno nestaje. Također, nove aktivnosti uzrokuju stvaranje novih veza.
Neuroni privremeno mogu pojačati svoju povezanost otpuštajući više neurotransmitera što može aktivirati nove receptore ili prilagoditi postojeće. To je osnova stvaranja kratkoročnog pamćenja. Stvaranje dugoročnog pamćenja zahtjeva jake strukturalne promjene kao što je rast dendritičkih izdanaka same stanice neurona ili rast novih neurona.
Ovo je naravno jedna vrlo kratka i pojednostavljena verzija onoga kako naš mozak funkcionira. Na polju kognitivnog zdravlja, te zdravlja i funkcioniranja mozga mnogo se istražuje. Nove spoznaje i saznanja otvaraju nam nova vrata razumijevanja detalja kako funkcionira i kako svoje zadaće obavlja taj naš najvažniji organ.
Pamćenje opada već u dvadesetima
Kako starimo gotovo neizbježno primjećujemo promjene na svojim kognitivnim funkcijama. Istraživanjima je uočeno da pamćenje tokom odrasle dobi kontinuirano opada, ali da se vidljivi pad uočava tek u starijoj dobi, dok brzina procesiranja, radno pamćenje i dugoročno pamćenje kontinuirano počnu opadati već u dvadesetim godinama.
Onaj dio kognitivnih funkcija gdje najčešće primijetimo poteškoće su upravo pamćenje, koncentracija i pažnja. Pamćenje podrazumijeva mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija. Da bismo neku informaciju usvojili odnosno zapamtili potrebni su nam pažnja i koncentracija. Pažnja uključuje sposobnost usmjeravanja mentalne aktivnosti na određenu informaciju te istovremeno isključivanje manje značajnih misli i osjeta, te je usko povezana s koncentracijom što se odnosi na stupanj prisutnosti u određenoj aktivnosti. I kod odraslih i kod djece upravo pažnja i koncentracija utječu na percepciju okoline i određuju koje će podatke naš mozak zaprimiti, a koje ne.
Kognitivno funkcioniranje i zdravlje vrlo je podložno i vanjskim i unutarnjim čimbenicima. Hrana koju jedemo, zrak koji udišemo, voda i ostale tekućine koje pijemo, bolujemo li od nekih bolesti, imamo li balansirane hormone, uzimamo li neke lijekove, spavamo li kvalitetno, kakav životni stil vodimo – sve navedeno utječe na naše kognitivne funkcije.
Prehrana i hidratacija
Prehrana ima važan utjecaj na naše zdravlje kako fizičko, tako i kognitivno. Nutritivno uravnotežena prehrana, bogata makro i mikro nutrijentima, temelj je na kojem trebamo graditi odnos prema svojem tijelu. Kao primjer koliko nam je to važno pokazala je studija iz 2021 godine, u kojoj su miševi hranjeni visokim udjelom rafiniranih ugljikohidrata već kroz četiri tjedan počeli pokazivati znakove upalnog procesa u mozgu, te znatan gubitak pamćenja.
Hidratacija je izrazito važna za naše kognitivne funkcije. Našim živčanim stanicama potrebna je voda kako bi brže provodili impulse, uklanjali toksine i zaštitile mozak od pregrijavanja. Zato već kad smo blago dehidrirani osjećamo umor, loše raspoloženje ili vrtoglavicu. Kada osjetimo žeđ, postotak dehidracije u našem tijelu već je dosegao razinu u kojoj našem mozgu nedostaje vode. Upravo iz tog razloga, važno je redovito unositi vodu.
San je bitan čimbenik koji ne samo da nam je važan zbog formiranja pamćenja, već ima i važnu ulogu u procesu metaboličkog rada mozga. Također je važno da sve faze sna budu zastupljene, kako bi mozak neometano odradio sve potrebne zadatke. Ukratko, bez dobrog sna, kognitivne funkcije neće moći biti optimalne.
Životni stil i stres
Kretanje i vježbanje također je važno za naše kognitivno zdravlje. Vježbanje potiče otpuštanje kemijskih tvari koje štite neurone i potiču njihov rast i razvoj. Time poboljšavamo svoju pažnju, pamćenje i radnu memoriju. Već trideset minutna svakodnevna šetnja ili vožnja biciklom, može bitno utjecati na naše kognitivno zdravlje potičući otpuštanje kemijskih tvari koje poboljšavaju raspoloženje. Vježbe snage također su važne za zdravlje neurona. I svakodnevne obaveze i aktivnosti poput košnje travnjaka ili usisavanja stana također se računaju kao korisna fizička aktivnost.
Životni stil i količina stresa kojoj smo izloženi, pogotovo ako se radi o dugotrajnom kroničnom stresu može negativno utjecati na kognitivno zdravlje. Visoka razina kortizola (našeg glavnog hormona stresa) kroz dulje vrijeme može uzrokovati promjene u neuronskim vezama u mozgu. U takvim stanjima, neuronske veze u amigdali, dijelu mozga koji je zadužen za strah, jačaju, dok veze u hipokampusu, dijelu mozga koji je zadužen za pamćenje, slabe. Pokazalo se da visoki kortizol utječe i na smanjivanje frontalnog korteksa, dijela mozga koji zadužen za koncentraciju, donošenje odluka, rasuđivanje i interakciju s drugim osobama. Stoga, brinimo o tome kako živimo i čemu izlažemo sebe i svoje tijelo.
Priroda uskače u pomoć
U segmentu kognitivnog zdravlja i priroda je pripremila za nas podršku. Kategorija biljnih vrsta i spojeva poznati pod nazivom nootropici. Nootropici su tvari koje mogu poboljšati pamćenje, fokus, pažnju, percepciju, raspoloženje i druge kognitivne procese pružajući podršku i zaštitu moždanim stanicama i funkciji mozga. To se prvenstveno odnosi na zdrave pojedince. Iako neke studije jesu pokazale pozitivan učinak u stanjima poput Parkinsonove i Alzheimerove bolest, nootropici se ne mogu smatrati lijekom za iste.
Pojam nootropici osmislio je rumunjski psiholog i kemičar Corneliu E. Giurgea, čime je definirao i klasificirao skupinu spojeva sa specifičnim učinkom na aktivnost mozga. Sve je krenulo od sinteze lijeka za liječenje demencije. Danas pojam nootropici obuhvaća ne samo lijekove, već i mnogo drugih spojeva koji moraju zadovoljiti određene kriterije. Nootropici moraju biti podrška radnoj memoriji i učenju, podržavati rad mozga u otežanim uvjetima rada kao što su npr.manjak kisika, zaštititi mozak od fizičkih i kemijskih toksina, na prirodan način povoljno utjecati na kognitivne funkcije i ne smiju biti toksični za ljude, uzrokovati depresiju niti pretjeranu stimulaciju.
Neke od biljaka i spojeva koji zadovoljavaju ove kriterije su sljedeće:
Bakopa (Bacopa monnieri, Scrophulariaceae)
U tradicionalnoj ayurvedskoj medicini bakopa se dugi niz godina koristi kao sredstvo za poboljšanje pamćenja i koncentracije te lakše učenje. Provedene znanstvene studije potvrdile su pozitivni učinak na pamćenje, učenje i koncentraciju te kognitivne sposobnosti općenito. Glavne aktivne tvari ove biljke su bakozidi za koje je dokazano da pomažu u obnavljanju oštećenih neurona i sinaptičke aktivnosti čime poboljšavaju prijenos živčanih impulsa. Upravo iz ovih razloga bakopa je postala najtraženiji sastojak kod osoba čije mentalne aktivnosti zahtijevaju visok stupanj koncentracije i dobro pamćenje.
Gotu kola (Centella asiatica, Apiaceae)
Gotu kola se u tradicionalnoj kineskoj i ayurvedskoj medicini koristi stoljećima kao biljka za liječenje rana i kožnih bolesti, ali i obnavljanje živčanog sustava. Svojim antioksidativnim i neuroprotektivnim djelovanjem pruža zaštitu živčanom sustavu. Poboljšava protok krvi i opskrbu kisikom te djeluje i na bolji prijenos živčanih impulsa. Revitalizira mozak i živčani sustav što utječe na poboljšanje pamćenja i učenja.
L-teanin
L-teanin je aminokiselina prirodno zastupljena u zelenom čaju. Pokazalo se da povećava koncentraciju dopamina i serotonina, smanjuje razinu stresa i povećavajući aktivnost α-valova u mozgu dovodi mozak u budno i smireno mentalno stanje. Poboljšava prijenos živčanih impulsa što potiče bolju koncentraciju i pažnju.
Mnogi vitamini i minerali poput kompleksa B-vitamina i cinka također ubrajamo u nootropike zbog njihove važne funkcije u radu mozga i kognitivnom zdravlju.
Sve navedene sastojke možete pronaći u prirodnoj sinergijskoj formuli Cogny. Redovitim korištenjem proizvoda aktivni sastojci pokazat će svoje djelovanje nakon nekoliko tjedana. Stoga, ako pravovremeno krenete uzimati biljni preparat, te budete dosljedni i strpljivi možete poboljšati i sačuvati svoje kognitivno zdravlje.
>> Više informacija pronađi na linku!
Pročitaj i ovo:
- Ana Gjergja Sekulić, mag. pharm.: Koje biljke pomažu kod kroničnog stresa?
- Ana Gjergja Sekulić, mag. pharm.: Kako se riješiti nesanice jednom zauvijek?
- Ana Gjergja Sekulić, mag. pharm.: Zaustavite stres dok on ne zaustavi vas
Naturala Life br. 14
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili ga kupi na odabranim prodajnim mjestima i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu. Online izdanje čitaj besplatno na servisu Issuu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
