Prim. dr. sc. Jozo Jelčić diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1981., a doktorirao 2008. godine. Specijalizirao je internu medicinu dok je za subspecijalizaciju odabrao endokrinologiju i dijabetologiju. Do otvaranja privatne prakse 2015. godine je radio u Zavodu za endokrinologiju Interne klinike KBC Zagreb te bio voditelj centra za debljinu.
Za vrijeme rada na Klinici bavio se dijagnostikom i liječenjem svih endokrinoloških bolesti, a od početka se aktivno bavi i metaboličkim bolestima poput debljine, osteoporoze, bolesti štitnjače i sindroma policističkih jajnika. Izrazito je angažiran i u znanstveno-istraživačkom radu, predavao je na raznim poslijediplomskim studijima, tečajevima i kongresima.
Osim što je publicirao brojne tekstove znanstvenog-popularnog sadržaja, napisao poglavlja u više stručnih knjiga i sveučilišnih udžbenika, 2014. godine je objavio knjigu ‘Debljina – bolest stila života’ u izdanju Algoritma. Cilj mu je educirati javnost o velikom javnozdravstvenom problemu kojeg sa sobom nose spomenute bolesti te nam je u nastavku otkrio neke važne stvari.
Nerijetko se događa da se simptomi bolesti štitnjače pripišu drugim zdravstvenim pojavama te tako pravi problem prođe nezapaženo. Što obično bude kap koja prelije čašu i potakne ljude da posumnjaju upravo na štitnjaču kao uzročnika zdravstvenih problema?
– U svojoj praksi sam rijetko nailazio na slučajeve neadekvatnog dijagnosticiranja bolesti štitnjače. Štoviše, danas se najveći broj osoba s bolestima štitnjače otkriva u vrlo ranoj, najčešće potpuno asimptomatskoj fazi. No, ponekad se može dogodi da neke smetnje navedu na pogrešan trag, bilo da se ne prepoznaju simptomi bolesti štitnjače ili da se tegobe pripisuju bolesti štitnjače mada je neka druga bolest ili stanje uzrok smetnji.
Čini mi se da je danas češća druga varijanta i da se događa da se tegobe koje inače spadaju među najčešće i potpuno su nespecifične, pogrešno nastoji pripisati bolestima štitnjače. Uzrok takvim greškama je najčešće u tome što su simptomi poremećaja funkcije štitnjače nespecifični i mogu ih uzrokovati različita patološka stanja i druge bolesti, ali često i nezdrav stil života u odsustvu ikakve bolesti.
Koje smetnje nisu specifične za poremećaje funkcije štitnjače pa mogu biti zbunjujuće?
– Ono što upada u oči je da neke smetnje spadaju među najčešće u današnjem svijetu i nisu specifične za poremećaje funkcije štitnjače. Uzmimo na primjer umor. Gotovo nema nikoga danas tko se neće požaliti na umor. U velikom broju slučajeva to nije posljedica bolesti nego nezdravog načina života, neispavanosti, nedostatne tjelesne aktivnosti, loše prehrane, stresova te vrlo često emocionalnih problema kao što su depresija ili anksioznost. S druge strane, veliki broj drugih bolesti uzrokuje umor, a ne samo bolesti štitnjače. Lomljivi nokti se javljaju kod oba poremećaja funkcije štitnjače, ali i kod anemije i bolesti probavnog sustava te loše prehrane i drugih bolesti.
Osim toga, ispadanje kose često može biti posljedica povišene razine muških spolnih hormona u sklopu sindroma policističnih jajnika ili tumora koji izlučuju muške spolne hormone, Cushingovog sindroma, anemije, ali i nuspojava primjene nekih lijekova i drugog. I da ne nabrajam dalje, nijedan od navedenih simptoma nije specifičan za neku bolest, pa tako ni za neku bolest štitnjače.

Kada je opravdano posumnjati na poremećaj funkcije štitnjače?
– Tek kad se javi udruženo nekoliko smetnji opravdano je posumnjati na poremećaj funkcije štitnjače. Kad se ustanovi postojanje hiper- ili hipotireoze provode se daljnji dijagnostički postupci da se utvrdi koja bolest štitnjače je uzrokovala poremećaj njene funkcije i započne liječenje.
A koje smetnje mogu navesti na krivi trag?
– Ponekad se javljaju smetnje bolesti štitnjače i bez poremećaja funkcije štitnjače, kao što su izolirana pojava guše ili očne smetnji. Kod guše se radi o povećanoj štitnjači što se uočava kao izbočenje u sredini donjeg dijela vrata. S druge strane, jedna vrlo česta smetnja, osjećaj knedle u grlu, najčešće nije uzrokovana bolešću štitnjače, mada većina pacijenata dolazi sa suprotnim uvjerenjem. Znatno češće se radi o smetnjama u sklopu refluksne bolesti jednjaka ili psihosomatskim simptomima. Naravno, uvijek je potrebno učiniti dijagnostičke pretrage prije nego se isključi bolest štitnjače.
Očne smetnje su najčešće uzrokovane Graves-Basedowljevom bolešću i obično im prethodi hipertireoza, pa je dijagnoza u tom slučaju lakša. Međutim, ponekad se događa da se najprije izboči jedna ili obje očne jabučice uz osjećaj peckanja, a da još nije došlo do pojave hipertireoze. Tada se obično najprije učini kompletna oftalmološka obrada prije nego se posumnja na bolest štitnjače.
Koje simptome koji ukazuju na nepravilan rad štitnjače biste istaknuli kao znak upozorenja da je vrijeme za liječnički pregled? Postoje li neki simptomi koje ljudi osobito često previde ili odluče ignorirati?
– Same bolesti štitnjače rijetko uzrokuju značajnije smetnje. Bolesti štitnjače su najčešće asimptomatske dok ne uzrokuju poremećaje endokrine funkcije štitnjače. Smetnje se najčešće javljaju tek ako dođe do poremećaja funkcije štitnjače, odnosno do hipertireoze (pojačane funkcije štitnjače) ili hipotireoze (slabije funkcije štitnjače). Hipertireoza uzrokuje ubrzanje prometa materije i energije u stanicama i tkivima što za posljedicu može imati niz smetnji kao što su umor, nervoza, loš san, pojačano znojenje i nepodnošenje topline, gubitak tjelesne težine unatoč pojačanom apetitu, učestale rijetke stolice, ispadanje kose, lomljivost noktiju, ubrzan i nepravilan rad srca, tremor i druge.
Hipotireoza, s druge strane, uzrokuje umor, psihomotornu usporenost, zaboravljivost, pospanost, nepodnošenje hladnoće, sklonost debljanju, opstipaciju, ispadanje kose, lomljivost noktiju, usporen rad srca i drugo. Najčešće se previde najspecifičnije smetnje koje su masovno prisutne, kao što su umor ili pospanost.

Koje su skupine ljudi pod povećanim rizikom od obolijevanja od bolesti štitnjače?
– Čimbenici rizika za autoimune bolesti štitnjače su ženski spol, starija dob, postojanje autoimune bolesti štitnjače ili neke druge sistemske autoimune bolesti u nekog od članova obitelji, debljina i pušenje. A čimbenici rizika za karcinom štitnjače su izloženost ionizirajućem zračenju i debljina. Jedna vrsta karcinoma štitnjače, medularni karcinom, pokazuje nasljednu sklonost, pa bi svi članovi obitelji u kojoj netko ima takav karcinom trebali učiniti endokrinološke i genetske pretrage.
Koje preventivne korake možemo poduzeti?
– Ne postoje neke specifične metode koje bi spriječile nastanak bolesti štitnjače, no preporučljiv je zdrav način života koji uključuje redovitu raznovrsnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, dovoljno mirnog sna, održavanje normalne tjelesne težine, izbjegavanje stresnih situacija i nepušenje.
Meri Bura, dr. med., u društvu liječnika specijalista organizira edukaciju o holističkoj prevenciji i liječenju bolesti štitnjače, debljine i umora kod žena, koja će se održati u Šibeniku, u dvorani Arsen, 15.-17. listopada 2021. godine. Informacije o programu, prijavi i cijenama provjerite na linku.
Pročitaj i ovo:
- dr. Meri Bura i suradnici: Vikend edukacija – holistička prevencija i liječenje bolesti štitnjače kod žena
- Kakve veze štitnjača ima s metabolizmom i dobrom probavom?
- dr. Meri Bura: “Bolestima štitnjače mogu pomoći i zdravi životni stil te individualna holistička preporuka”

Naturala Life br. 13
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili ga kupi na odabranim prodajnim mjestima i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu. Online izdanje čitaj besplatno na servisu Issuu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!







