„Bolje spriječiti nego liječiti“ poznata je poslovica, pa ipak mnogi izbjegavaju kontrolne preglede koji im mogu spasiti život – pogotovo kada se tiču pomalo neugodnijih pretraga poput, primjerice, kolonoskopije i gastroskopije. No, kontroliranje zdravlja gastrointestinalnog sustava od izuzetne je važnosti, pogotovo zato što je broj novootkrivenih slučajeva kolorektalnog karcinoma godišnje prestigao i karcinom dojke. Zbog toga smo porazgovarali s dr.med Ivom Kirac, spec. kirurške onkologije i abdominalne kirurgije na Klinici za tumore, KBC Sestre milosrdnice, koja nam je otkrila sve što nas je zanimalo vezano uz simptome i kontrole, ali i ono najvažnije – prevenciju i očuvanje gastrointestinalnog zdravlja.
Pogađa li karcinom debelog crijeva češće muškarce ili žene?
– Karcinom debelog crijeva dva puta češće pogađa muškarce od žena.
U kojoj se životnoj dobi ljudi najčešće suočavaju s gastrointestinalnim poremećajima poput karcinoma debelog crijeva?
– Učestaliji su iza 50 godine života, a vrhunac incidencije je između 65. i 75. godine života.
Koliko su način života i prehrana važni faktori kod prevencije poremećaja probavnog sustava i karcinoma?
– U zadnjih nekoliko godina, istraživanja su dosta usmjerena prema mikrobiomu, kolonijama bakterija u suživotu s unutarnjom površinom našeg crijeva. Istražuju se vrste bakterija, sinergija s nama i interakcija s hranom. Standardne preporuke odnosne se na umjerenost u konzumaciji crvenog mesa i alkohola, odnosno uravnoteženoj prehrani (puno povrća i voća, manje šećera) te održavanju tjelesne težine kroz fizičku aktivnost.
Koje su tjelesne aktivnosti najbolje za održavanje zdravog gastrointestinalnog sustava?
– Ovisno o dobi, nedavno je jedno ispitivanje zaključilo da je oko 7 tisuća koraka dnevno dovoljno da se smanji rizik bolesti 10 godina nakon toga, no bitan je kontinuitet i rutina te navike.
Po vašem mišljenju, koji su današnji najveći krivci porasta broja oboljelih od karcinoma debelog crijeva?
– Pretežno sjedilački način života u kombinaciji s neumjerenošću u hrani i vrsti hrane. Iako, postoji program probira i ako se kolorektalni karcinom nađe na vrijeme, kada je ograničen samo na stijenku crijeva, govorimo o dugoročnom preživljenju (desetogodišnjem).
Koje simptome ne bismo nikako smjeli ignorirati?
– Slabost, mršavljenje, krv u stolici, promjena izgleda ili učestalosti stolice (zatvor/proljev)… Nažalost, prevladava mišljenje da su simptomi jedini pravi znak za odlazak na pretragu. Kod karcinoma debelog crijeva je ipak bolje iskoristiti mogućnost probira koji organizira HZJZ i Ministarstvo. Cilj odaziva je oko 65%, kod nas je niti trećina tog broja. Uz COVID potvrde ili PCR test trenutno rade sve endoskopske ordinacije.
Kada bi trebalo obaviti prve pretrage poput kolonoskopije i gastroskopije?
S 50 godina, osim ako postoje oboljeli članovi obitelji kada je preporuka 10 godina ranije od vremena dijagnoze kod tog člana obitelji. Ako se zna za nasljedni rak u obitelji (potvrđena greška u genima), ovisno o vrsti mutacije, i ranije. Kao što je spomenuto za kolorektalni karcinom, postoji program probira, no za želudac nažalost ne. Iako Japanci, koji su uz Koreance najuspješniji u liječenju karcinoma želuca, tvrde da je jednostavna dostupnost endoskopiji u inicijalnoj obradi bolova u epigastriju (unutar 48h doslovno svugdje u Japanu) ključ njihova uspjeha.
Osim njih, koje je još pretrage preporučljivo obaviti?
– Test okultnog krvarenja (FOBT- 3 uzorka stolice) ili imunokemijski test stolice (jedan uzorak). Većina država EU koristi fekalni imunokemijski test (FIT). FIT se za sada ne koristi u programu probira, nadamo se da će uskoro, no dostupan je u sustavu. Primjerice, Klinika za tumore, kao referalni centar za liječenje karcinoma rektuma, uvela je taj test rutinski prije par godina i pokriva ga HZZO, a trenutno se očekuje novi aparat.
Što se tiče mlađih dobnih skupina, koji su simptomi pokazatelji da bi ipak trebali prijevremeno obaviti pretrage poput kolonoskopije i gastroskopije?
– Kronični umor, nisko željezo, proljevi dulje od tri tjedna zahtijevaju obradu.
Kako se općenito može poboljšati zdravlje probavnog sustava, pogotovo kod osoba koje se bore sa sporom i neredovitom probavom, zatvorom, proljevom..?
– Kretanjem… i informacijama. Osnovni razlog osnivanja IGETa (Institut za gastroenterološke tumore) je stvaranje virtualnog prostora gdje će se moći naći lokalno relevantne informacije; što bi bilo dobro napraviti u kojoj situaciji i ako se nešto nađe, što treba u sljedećem koraku i konačno gdje je dostupno to što vam treba.
Možete li nam reći nešto više o IGET-u? Kada je osnovan i koji su mu ciljevi?
– Institut za gastroenterološke tumore smo osnovali krajem prošle godine kako bi poboljšali dostupnost informacija i komunikaciju o skrbi za pacijente s gastroenterološkim tumorima. Otvoreni smo prema svim sudionicima liječenja, ali smo fokusirani na pacijente i ishode koji bi kvalitetnu uslugu trebali dobiti na vrijeme. Kroz okrugle stolove, web stranicu i suradnju s europskom udrugom, želimo postati mjesto gdje ćete naći provjerenu informaciju o vašim opcijama i adrese ustanova koja vam mogu zatrebati u raznim fazama dijagnostike, liječenja ili suportivne skrbi i ispitivanjima.
Smatramo da je nužna veća uključenost pacijenata u evaluaciji i odlučivanju unutar sustava. Ove smo godine fokusirani na kolorektalni karcinom, jer smatramo da se tu najviše može napraviti s obzirom na to da je broj novootkrivenih slučajeva godišnje prestigao i karcinom dojke. Isto tako, 21.10.2021. ćemo održati konferenciju na temu „Prekondicioniranje kod oboljelih od kolorektalnog karcinoma. Zašto je to važno i je li izvedivo?“
Pojasnite nam temu konferencije, prekondicioniranje kod oboljelih od kolorektalnog karcinoma?
– Prekondicioniranje onkoloških bolesnika je program koji omogućava nutritivno praćenje, uz program vježbi ili fizičke aktivnosti i psihološku potporu između epizoda aktivnog liječenja (oko operacije, između ciklusa kemoterapije). Kroz niz predavanja će se detaljnije objasniti kako to funkcionira i zašto je važno-načelno omogućava bolje podnošenje terapija i manje nuspojava.
Uz prof. Krznarića, Dariju Vranješ Bender koji će govoriti o nutritivnoj potpori, psihologa i ekipe suportivne terapije Klinike za tumore i Doma zdravlja zapad, imamo dva strana gosta; Ismaela Gogenura, danskog kirurga koji se bavi rehabilitacijom, te prof Patriziu Pasanisi iz Milana koja proučava koliko se ‘normalnom hranom’ mogu zamijeniti farmakonutrijenti kod kolorektalnog karcinoma. Konferencija će se održati u Lužnici jer su nekadašnje vlasnici KBC Sestre milosrdnice tamo uzgajale hranu za bolnicu.
Pročitaj i ovo:
- dr. Meri Bura: “Bolestima štitnjače mogu pomoći i zdravi životni stil te individualna holistička preporuka”
- dr. Alenka Brozina: “Ekstrakt crvene riže snižava povišeni kolesterol”
- dr. sc. Ivana Pentz: Važnost vaginalne flore tijekom svih životnih razdoblja žene
Naturala Life br. 13
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili ga kupi na odabranim prodajnim mjestima i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu. Online izdanje čitaj besplatno na servisu Issuu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
