Razumijevanje toga što je dovelo do niskog samopoštovanja prvi je korak prema osobnoj promjeni. Važno je imati na umu da se temeljna iskustva za formiranje vjerovanja o sebi događaju rano u životu. Ono što ljudi čuju, vide i osjete u djetinjstvu u svojoj primarnoj obitelji, u školi i među vršnjacima na igralištu… znatno će utjecati na njihov način poimanja sebe, koji će se zadržati do odrasle dobi.
„Osoba se može kritizirati identičnim oštrim glasom kao što su je drugi kritizirali ili se nazivati istim imenima kojima su je drugi nazivali. Može se uspoređivati s drugima ili s time kakva bi ‘trebala’ biti na isti način na koji su je važne osobe uspoređivale u djetinjstvu. Vjerovanja o sebi u odrasloj dobi često su preslika poruka koje su ljudi primali kao djeca“, tvrdi psihologinja Mina Đorđević.
Utjecaj na svakodnevicu
Nepovoljna slika o sebi koja se aktivira zbog velikog broja svakodnevnih situacija kroz dulje razdoblje dovodi do nepovoljnih posljedica za funkcioniranje osobe u svim životnim područjima.
„U domeni školovanja i posla može se javiti konzistentan obrazac postizanja niskog učinka zbog izbjegavanja izazova ili pak neprestanog napornog rada i rigoroznog perfekcionizma motiviranog strahom od neuspjeha, zatim sklonost nepriznavanju vlastitih zasluga za uspjeh i nedovođenje uspjeha u vezu s osobnim kvalitetama i zaslugama“, smatra psihologinja.
U interpersonalnim odnosima javlja se, pak, pretjerana usmjerenost na sebe, preosjetljivost na kritiku i neodobravanje, prekomjeran poriv za ugađanjem drugima ili pak izbjegavanje bliskosti i kontakta zbog straha od odbacivanja.
Zamagljujuće kompenzacije
Radi lakšeg prevladavanja strahova koje mogu izazvati odnosi s drugim ljudima, osoba može pribjeći kompenzirajućim strategijama ponašanja kao što su „dežurni zabavljač“, „osoba u središtu zbivanja“, „držanje uvijek i svih stvari pod kontrolom“ ili „stavljanje drugih na prvo mjesto pod svaku cijenu“. U slobodno vrijeme osobe se mogu kloniti aktivnosti (npr. umjetničkih, sportskih) u kojima postoji opasnost od procjene ili mogu vjerovati da ne zaslužuju odmor, zabavu ili nagradu.
„Glede brige o sebi, osobe mogu zapostavljati vlastite potrebe ili izgled (npr. odgađati odlazak liječniku, stomatologu, frizeru) ili se, pak, nasuprot tome, mogu iznimno posvećivati svom izgledu, utrošiti sate pomno se promatrajući i uređujući vjerujući kako je to jedini način da se drugima svide. Često se takve osobe odlučuju i za brojne korekcije tijela ili lica“, objašnjava psihologinja Đorđević.
Uvježbajte samopoštovanje
Dobra je vijest da se samopoštovanje može uvježbati. Korak po korak i blago prema sebi – pravi je put da minus na računu samopoštovanja pretvorite u plus. U svakom trenutku u kojem smo svjesni svog istinskog bića, svjesni toga tko smo, automatski se osjećamo samouvjereno. Ono što nas u tome koči vlastite su nesigurne misli koje sabotiraju naše samopouzdanje i samopoštovanje – stoga je vrijeme da usvojite zdravije navike i alate.
Ne mučite se prošlim pogreškama
Svi s vremena na vrijeme posrnemo ili pogriješimo. To je normalno i događa se svima. No, kako se nosite s tim situacijama, ono je što utječe na vaše samopouzdanje. Umjesto da se stalno vraćate na te iste ili neugodne situacije (i pritom sami sebe tjerate da se zbog toga osjećate loše), vrijeme je da otpustite te greške. Popravite što možete. Krenite dalje. Naučite iz pogreške. Živite u sadašnjosti.
Prestanite se družiti s ljudima iz lojalnosti
Jeste li pristali na onu kavu sa starim poznanikom samo zato što mislite da bi se u suprotnom uvrijedio? To je vjerojatno jedan od najgorih razloga za održavanje „prijateljstva“. Vaš bi vas krug bliskih osoba trebao nadahnuti i poticati, a kad s njima podijelite svoje životne ciljeve, ohrabriti i na korak dalje.
Izlazak iz zamke uspoređivanja
Uspoređivanje s drugima i njihovim životima može se činiti dobrim – vi imate ljepšu kuću, veći auto, manje „šlaufa“ oko trbuha – ali postoji tamna strana ovakvog načina razmišljanja. U tome ne možete pobijediti jer uvijek postoje ljudi koji će biti „bolji“ od vas ili imati više ili ljepše stvari.
Umjesto toga, zamijenite tu destruktivnu naviku uspoređujući se sami sa sobom. Pogledajte koliko ste daleko došli. Usredotočite se na to kako možete poboljšati svoje rezultate i to će vas motivirati za dalje.
„Ne“ je dovoljno dobar odgovor
Pokušajte reći ne tri puta ovaj tjedan. Vježbajte. Ne je ta čarobna riječ koju ste čekali – stavite sebe na prvo mjesto umjesto da trošite vrijeme i energiju samo kako biste udovoljili drugima.
Jedite hranu zbog koje se osjećate dobro
Kako jedemo, također je odraz ljubavi i brige za tijelo. Štedite li na sebi bez očitog razloga? Da, ponekad vrijedi posegnuti za svježim organskim rajčicama ili salatom s lososom. Ovakve mini nadogradnje s vremena na vrijeme poduče nas kako brinuti o tijelu te biste se mogli osjećati dobro znajući da brinete o sebi na pravi način.
Savršenstvo ne postoji
Odraditi stvari „savršeno“ moglo bi vam se učiniti kao dobar izbor. Ako napravite nešto savršeno, ljudi će vas pohvaliti i nećete riskirati kritiku. Ali perfekcionizam može biti vrlo destruktivna navika zbog koje možete zaglaviti u pretjeranom razmišljanju i završiti paralizirani umjesto da krenete u akciju. Ili ste rijetko zadovoljni rezultatom i vlastitom izvedbom, i evo vas opet s osjećajem krivnje.
Kada želite postići nešto savršeno, u pravilu to rijetko uspije. Umjesto toga, ciljajte na „dovoljno dobro“ – ne kao izgovor za zabušavanje, nego kao korektno odrađen zadatak bez previše premišljanja ili poliranja.
Prestanite odugovlačiti
Odugovlačenje izravno utječe na osjećaj samopouzdanja. Zašto koristiti taktiku odgađanja za nešto što će vam na kraju donijeti dobro? Pokrenite se i prestanite sabotirati sami sebe. Što čekate? Nikad nije „pravo vrijeme“.
Dopustite si promjenu
Da, promjena može biti zastrašujuća, ali se ništa ne mijenja ako se ništa ne mijenja.
Spremni ste – i to baš sada
Na kraju krajeva, hoćete li ikad biti spremniji nego što ste sada? Svaki dan kad odete u krevet, to je jedan dan manje od svih vaših dana provedenih na Zemlji. Zašto onda čekati?
Budite blagi prema sebi
Često smo sami sebi najveći kritičari, ali ponekad istu ljubaznost koju čuvamo za druge treba uputiti sebi. A to znači biti strpljiv, ljubazan i pun prihvaćanja samog sebe – svaka je osoba savršena u svojoj nesavršenosti, a to je važno prepoznati i prihvatiti. Pokušajte se malo više ohrabriti i pohvaliti sami sebe: „Dobra sam u slušanju drugih. Možda nisam savršena u braku, ali volim i predana sam. Zaslužujem dobre stvari u životu.“
Osvijestite dobre stvari koje vam se u životu trenutno događaju i njegujte mir. Kad si oprostite prošle pogreške i prihvatite sebe, znajte da je i vaše samopoštovanje na dobrom putu.
Pročitaj i ovo:
- Nisko samopoštovanje: Kako promijeniti negativnu sliku o sebi?
- Vježbajte samopouzdanje – uz 10 korisnih savjeta
- Osobne granice: Naučite reći NE svemu što prijeti vašem blagostanju
Naturala Life br. 12
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili na digitalnu verziju na platformi Magzter i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
