Svijetom je jučer poput bombe odjeknula vijest kako su nizozemski znanstvenici, sa sveučilišnog medicinskog centra Erasmus u Rotterdamu, u laboratoriju uspjeli mutirati soj virusa ptičje gripe H5N1 u virus koji se može prenositi među ljudima.
Dosad poznati soj virusa bio je najopasniji za ptice, a zarazilo se samo 600 ljudi koji su bili u izravnom kontaktu s peradi za razliku od novog virusa, stvorenog u laboratoriju koji bi se, kako tvrde kontroverzni znanstvenici, mogao prenositi i kašljanjem i kihanjem.
Ako nekim slučajem dođe do pandemije ovim virusom, WHO, Svjetska zdravstvena organizacija, tvrdi da smrtnost zaraženih može narasti do visokih 60% što pretvara virus u oružje za masovno uništenje.
Ostaje pitanje koji su interesi te tko je financirao istraživanje znanstvenika s Rotterdamskog sveučilišta, međutim, ono što najviše zabrinjava javnost ovog trenutka jest bojazan da bi se ovaj virus mogao pretvoriti u savršeno biološko oružje ako dođe u krive ruke.
Kako bismo razjasnili nedoumice vezane uz „dostignuće“ nizozemskih znanstvenika zamolili smo za komentar uglednog epidemiologa doc.dr. Mladena Smoljanovića, koji nam je na početku razgovora rekao kako već dulje vrijeme prati događanja na nizozemskom sveučilištu, ali da smatra kako „virus ptičje gripe nije toliko ubojit koliko WHO uporno ponavlja“.
– Iz mojih saznanja smrtnost nije 60 % već svega oko 10 % koliko je to uobičajeno kod virusnih atipičnih upala pluća brojnih drugih uzročnika diljem svijeta.– rekao nam je doc.dr. Smoljanović i svoje tvrdnje potkrijepio činjenicama iz dosadašnjeg praćenja, što čitatelji Naturale mogu vidjeti u prilogu.
– Iz ovog dijagrama utemeljenog na podatcima iz gornje tablice statistički je značajna razlika smrtnosti u siromašnim zemljama Indokine i ne baš bogatog Egipta koji ima dvostruko nižu smrtnost. Isto tako, tko kaže da su svi inficirani i oboljeli od ptičje gripe zabilježeni. Pogotovo oni bez ili sa minimalnim znakovima bolesti.- objasnio nam je epidemiolog Smoljanović i nastavio:
– A opet medicina u Egiptu ne može se mjeriti s medicinom zapadnih razvijenih zemalja. Ako je u razvijenim zapadnim zemljama smrtnost od atipičnih upala pluća različitih virusnih uzročnika oko 10%, tada 10-tna smrtnost od ptičje gripe nije ništa neobično. Međutim, kod gripe, tako i kod ptičje gripe ako bi se ona širila među ljudima uobičajenim načinom za gripu, treba imati na umu veliki broj zaraženih u kratkom vremenskom razdoblju. Za širenje među ljudima potrebni su povoljni ekološki uvjeti koji uzrokuju boravak većeg broja ljudi u zatvorenom prostoru. Stoga postoje brojne opće mjere do specifičnih preventivnih mjera lijekovima i cjepivima.
Za kraj, zamolili smo dr. Smoljanovića da prokomentira motive i etičnost znanstvenika koji su sudjelovali u stvaranju mutiranog virusa ptičje gripe.
– Nemamo dovoljno informacija o motivima, ali kada bismo znali tko sponzorira taj laboratorij, iz tog bi se podatka dosta toga moglo zaključiti. A znanstvenici koji su sposobni izazvati mutaciju virusa u oblik sa sposobnošću interhumanog širenja, najmanje što se od njih očekuje, jest to da onda budu sposobni proizvesti i učinkovit antigen sastojak učinkovitog cjepiva ili ih treba …(tri točkice).
Ono što obično ti ljudi zaslužuju.
