Često zanemarujemo vlastite potrebe jer nam se čini da ili nemamo vremena za sebe ili da su svi drugi bitniji. Problem je što ta računica kratkoročno funkcionira, a dugoročno nas isprazni – i tada više nemamo kapaciteta ni za ljude koje volimo.
Briga o sebi ne mora biti još jedna obaveza na popisu niti nešto što ‘zaslužujete’ tek kad sve drugo riješite. Pokušajte pronaći male trenutke u postojećoj rutini i u njih ubacite kratke, izvedive navike koje vraćaju energiju, fokus i mir. U nastavku donosimo ideje kako to napraviti bez grižnje savjesti i bez velikih promjena.
Prvo, razmislimo o tome što briga o sebi zapravo jest
Briga o sebi je sve što vam pomaže da budete stabilni, sigurni i funkcionalni – fizički i mentalno. Ponekad su to velike stvari poput putovanja, masaže ili promjene posla, ali jednako su važne i one male, svakodnevne: tuširanje bez žurbe, šetnja, glazba, trening, čitanje, tišina ili uredan san.
Korisno je razmišljati o brizi o sebi kroz jedno praktično pravilo: dio nje je održavanje, odnosno male navike koje radite svaki dan, a dio je oporavak, odnosno duže aktivnosti koje si priuštite jednom do dvaput tjedno kako biste stvarno napunili baterije.
Ako brigu o sebi gledate samo kao luksuz, lako će se uvijek naći nešto ‘važnije’, ali kad je shvatite kao održavanje vlastitog kapaciteta, postaje prirodan dio rutine.
Prioritiziranje vremena za sebe počinje uklanjanjem smetnji
Kad smo mi sami u pitanju, dolazimo do milijun izgovora, a najčešći je nedostatak vremena. Dakle, ako želite ozbiljno shvatiti i voditi brigu o sebi, morat ćete napraviti poštenu reviziju svog vremena.
Ako počinjete osjećati kako vam vrijeme prolazi sve brže i nikada nemate dovoljno vremena za učiniti ono što zaista želite, vrijeme je da identificirate “vremenske zamke”. Koje su to stvari na koje vam odlazi najviše vremena?
Provjerite prepoznajete li se u ovome:
- automatsko skrolanje (5 minuta postane 35)
- notifikacije koje vas stalno prekidaju
- multitasking (radite tri stvari, ne završite nijednu)
- perfekcionizam u stvarima koje ne trebaju biti savršene
- automatsko ‘da’ tuđim zahtjevima
Nakon što identificirate sve navike koje donose malu ili nikakvu vrijednost vašem životu, vrijeme je da ih eliminirate ili ograničite što je više moguće.
Jednostavni rituali koje povezujete s jutarnjim, popodnevnim i večernjim satima
Ljudi su skloni podijeliti dane na – jutro, poslijepodne i večer – tako smo naštimani. Dakle, sve što trebate učiniti je osmisliti jednostavne rituale koje povezujete s jutarnjim, popodnevnim i večernjim satima. Evo kako to učiniti.
1/ Jutarnja rutina
Jutro je idealno za kratke navike koje donose energiju i jasnoću prije nego što započnete s uobičajenim dnevnim tempom. To može biti molitva, nekoliko minuta disanja, kratko istezanje, zapisivanje misli, pranje zubi bez žurbe ili kratka šetnja. Poanta nije u tome da napravite “savršeno jutro”, nego da dan započnete s osjećajem da ste nešto učinili za sebe – čak i ako ste se probudili bezvoljni.
2/ Podnevna rutina
Sredina dana je najbolji trenutak za mali reset, pogotovo kad je radni dan stresan. Umjesto da tražite pola sata mira, ubacite kratku pauzu koja vas vraća u ravnotežu: pojedite ručak bez ekrana, prošećite 5 minuta, poslušajte jednu pjesmu, istegnite leđa i vrat ili napravite par svjesnih udaha prije nego što se vratite obavezama. Takvi sitni prekidi podsjećaju vas da i vi imate mjesto u vlastitom rasporedu.
3/ Večernja rutina
Večer je trenutak kad tijelu treba signal da se tempo spušta. To može biti tuširanje kao mali ritual, lagano istezanje, tiha glazba, kratko zapisivanje misli ili plan za sutra u dvije rečenice, pa čitanje nekoliko stranica umjesto skrolanja. Ako već provodite vrijeme s bližnjima, i to može biti briga o sebi – ali pokušajte završiti dan nečim što smiruje, kako bi san došao lakše.
Pojedine aktivnosti koje čine ove rutine same po sebi ne znače mnogo. Ali kada ih kombinirate i ponavljate, svjesni svojih misli i onoga što radite, mogu biti moćni alati koji vam pomažu da budete sretni i zadovoljni sobom i svojim životom.
Odvojite 10 minuta kako biste osmislili rutinu koje se možete pridržavati
Ako niste sigurni gdje početi, odaberite nekoliko rituala s popisa prijedloga i krenite s najjednostavnijima, a zatim ih postupno prilagodite svojim potrebama – sve dok se prirodno ne uklope u vaš način života.
To može biti afirmacija, molitva ili vizualizacija, kratko vježbanje (hodanje, joga, pilates, trčanje, biciklizam, plivanje ili dizanje utega), pisanje nekoliko rečenica, tuširanje bez žurbe, kupka, meditacija, manikura, čitanje ili slušanje omiljene glazbe.
Kad ove male aktivnosti povežete u ponavljajuću rutinu koja počinje od trenutka kada se probudite, čak i najmanja gesta postaje jasan signal da se brinete o sebi i da poštujete vlastite potrebe.
Planirajte i ‘veće’ stvari – ali bez pritiska
Dnevni mikro-rituali drže vas stabilnima, ali ponekad trebate i nešto veće: masažu, izlet, tečaj, večeru, kino, wellness vikend, kampiranje, šetnju s prijateljem ili dan bez obaveza.
Jednostavan tjedni plan možete složiti u samo pet minuta. Odaberite jednu aktivnost za tijelo – primjerice plivanje dva puta tjedno ili kratki trening koji vam paše. Zatim ubacite jednu aktivnost za odnose, poput kave ili šetnje s prijateljem kojeg želite češće viđati. Na kraju, isplanirajte i jednu aktivnost za mir: nekoliko trenutaka tišine, čitanje knjige, sauna ili duža šetnja bez žurbe.
Planirajte ih oko svojih potreba – fizičkih, društvenih i emocionalnih.
Kao i sve u životu, ispunjavanje vaših potreba zahtijeva planiranje. Stoga planirajte i rasporedite svoje aktivnosti na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj bazi, u skladu sa svojim potrebama. Tko će ako nećete vi?
Pročitaj i ovo:
- Zašto je toliko teško reći “ne” – i što se događa kad napokon postavite granice
- 7 načina kako svom životu dati više smisla i osjećati se ispunjenije svaki dan
- Umijeće čekanja: 5 strategija za razvoj strpljenja u svakodnevnom kaosu
