Glavobolja izazvana stresom ili genetskim faktorima vrlo je česta pojava kod mnogih ljudi. Pa čak i kod neurologa – stručnjaka koji se upravo bave poremećajima povezanim s glavoboljama. “Glavobolja je svaka bol koja zahvaća glavu, gornji dio lica ili gornji dio vrata. Glavobolje nazivamo primarnima kada nastaju zbog bioloških promjena unutar samog mozga”, objašnjava Robert Kaniecki, direktor Centra za glavobolju UPMC-a u Pittsburghu. U primarne glavobolje ubrajaju se migrena, tenzijska glavobolja i cluster glavobolja.
Migrena može uz glavobolju izazvati i dodatne simptome poput mučnine, osjetljivosti na svjetlo i buku, umora, smetnji vida i drugih tegoba. S druge strane, netko može imati i sekundarne glavobolje koje su posljedica neke druge bolesti ili uzroka.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, poremećaji povezani s glavoboljom među najčešćim su, ali i nedovoljno liječenim poremećajima živčanog sustava. HuffPost je razgovarao s neurolozima o tome što oni sami rade kada ih zaboli glava i zašto im upravo te strategije pomažu.
1. Pronađite mirno mjesto
Stvaranje tihog i opuštajućeg okruženja jedan je od prvih koraka kojima neki neurolozi pokušavaju ublažiti bol. “Ako me boli glava, odmaram ili legnem koliko god mogu, neovisno o dobu dana”, kaže Faye Begeti, neurologinja i neuroznanstvenica iz Ujedinjenog Kraljevstva. Kod migrene, dodaje, ljudi često imaju potrebu leći u tihoj i zamračenoj prostoriji.
2. Zaokupite misli
Uz brojne obaveze i užurban raspored nije uvijek moguće odspavati ili odrijemati. Rami Burstein, profesor anestezije i neuroznanosti na Harvard Medical Schoolu, zato se ponekad koristi opuštajućim aktivnostima koje mu odvlače pažnju. “Koliko god zvučalo suprotno, hodanje može pomoći, kao i čitanje”, dodaje.
3. Otkrijte što pokreće vaše glavobolje
Prepoznavanje vlastitih okidača može pomoći i u prevenciji i u trenutku kada se bol već pojavi. Jan Lewis Brandes, direktorica i osnivačica Nashville Neuroscience Groupa, otkriva kako su njezine migrene najčešće povezane s vizualnim podražajima ili situacijama u kojima je neodlučna, zabrinuta zbog neke odluke ili određene situacije. “Ovo drugo malo je teže kontrolirati, ali fascinantno je kada to prepoznate”, dodaje.
Kod nje je jedan od mogućih okidača i crno vino pa pazi da ga ne pije. Čest okidač glavobolje mogu biti i poremećaji spavanja. Iako postoji uvriježeno mišljenje da glavobolju prvenstveno uzrokuje premalo sna, Begeti ističe da bi redovit raspored spavanja mogao biti važniji od samog broja sati spavanja svake noći.
“To nisam znala dok sam bila na fakultetu pa bih nakon kasnog odlaska na spavanje u petak gotovo redovito dobila glavobolju u subotu, kada bih dulje spavala”, ispričala je.
4. Hidrirajte se što prije
Mnogi neurolozi posebnu pozornost obraćaju na unos tekućine kada ih zaboli glava. Koliko god jednostavno zvučalo, voda može biti važan saveznik kod glavobolje ili migrene. Kristina Lopez, docentica na Rockefeller Neuroscience Instituteu Sveučilišta West Virginia i specijalistica za glavobolje, kaže da je njezina glavobolja često znak da treba povećati unos tekućine.
Iako još nije potpuno jasno zašto voda nekim ljudima ublažava glavobolju, postoji više mogućih objašnjenja. Lopez je opisuje kao jednostavnu, dostupnu i sigurnu strategiju koja može biti korisna za prevenciju i prema potrebi: “Napokon sam poslušala vlastiti savjet, počela redovito spavati osam sati i piti više vode. Nevjerojatno je koliko se bolje osjećam”.
5. Popijte i malo kave
Iako možda zvuči nelogično, kofein nekim ljudima može pomoći kod glavobolje. Brandes kaže da je šalica kave prvi korak koji poduzima kada osjeti napad migrene, nakon čega slijede čaša vode i lijek.
Kofein može suziti krvne žile i smanjiti protok krvi oko mozga, što kod nekih ljudi može ublažiti bol. No važna je umjerenost. Redovita konzumacija kofeina može imati i suprotan učinak – nagli prestanak može izazvati glavobolju povezanu s odvikavanjem od kofeina.
6. Jedite manje obroke tijekom dana
Još jedan osobni savjet Kanieckija jest rasporediti obroke i međuobroke u pet do šest manjih obroka tijekom dana. Razlog je taj što niska razina šećera u krvi može pogoršati glavobolju i simptome migrene. Možete pokušati promijeniti vrijeme obroka ili veće obroke podijeliti na nekoliko manjih koje ćete jesti tijekom dana te pratiti hoće li to imati pozitivan učinak.
7. Uzmite lijek protiv bolova kada je potrebno
Ovisno o jačini glavobolje, Begeti ponekad uzima lijekove protiv bolova koji se mogu kupiti bez recepta, poput nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAIL) ili paracetamola. Ipak, važno je pratiti koliko često ih uzimate. Begeti navodi da ograničava korištenje lijekova protiv bolova bez recepta na manje od 10 dana mjesečno kako bi smanjila rizik od glavobolje uzrokovane prekomjernom uporabom lijekova. Ako su bol ili simptomi izraženiji, dobro je razgovarati s neurologom i provjeriti bi li vam odgovarala terapija na recept.
“Imam napade migrene i uzmem triptan – lijek protiv migrene koji se uzima prema potrebi – kao i lijek protiv mučnine kada osjetim da napad počinje”, rekla je Lopez.
8. Prihvatite da neke stvari ne možete kontrolirati
Iako određene navike mogu pomoći u prevenciji glavobolje, važno je znati da se svaka glavobolja ne može povezati sa životnim stilom ili čimbenicima iz okoline. “Ponekad nema nikakvih očitih okidača za glavobolju”, kaže Begeti.
Velik dio sklonosti glavoboljama može biti povezan s genetikom, a glavobolje se često pojavljuju u obiteljima. Bol može varirati od blage do one koja ozbiljno otežava svakodnevni život. Isprobavanje strategija koje preporučuju neurolozi, uz praćenje onoga što vama osobno pomaže, može dugoročno olakšati tegobe. Važno je pritom razviti vlastitu rutinu koja vam odgovara.
“Važno je slušati svoje tijelo. Smatram da se glavobolja može povući ako to učinim, a svakako mogu spriječiti da se pogorša”, zaključuje Begeti.
Pročitaj i ovo:
- 8 moćnih namirnica koje dokazano ublažavaju glavobolju
- Samomasaža za bolove u vratu, glavobolju i opuštanje tijela
- Migrena i glavobolja: Obratite pažnju na ova 3 faktora koji ih potenciraju
