Lipanj je posvećen podizanju svijesti o neplodnosti, s ciljem razbijanja predrasuda vezanih uz ovu sve prisutniju temu te pružanje kvalitetnih rješenja, podrške i savjeta budućim roditeljima na putu iščekivanja dolaska svoje djece.
Za mišljenje o temi neplodnosti upitali smo izv. prof. dr. sc. Marka Mimicu, koji je neplodnost definirao kao “izostanak trudnoće nakon jedne godine redovitih i nezaštićenih spolnih odnosa”. Dodao je da je neplodnost prisutna kod oko 15 – 17 % parova (jedan od šest parova) te da u prvoj godini pokušaja približno 80 % parova ostvari trudnoću, dok u drugoj godini uspije još 6 – 7 % parova.
Prema riječima izv. prof. dr. sc. Mimice, u Republici Hrvatskoj probleme s plodnošću ima oko 80.000 parova, od kojih čak više od polovine ne traži liječničku pomoć. Parovi se liječniku obraćaju nakon prosječno dvije godine neuspješnih pokušaja postizanja trudnoće, a godišnje na liječenje ide oko 10.000 do 12.000 parova.
Čimbenici koji utječu na povećanje rizika od neplodnosti
“Činjenica je da veću učestalost neplodnosti bilježimo u posljednja tri do četiri desetljeća, što je rezultat različitih socioekonomskih čimbenika karakterističnih za tzv. razvijeni zapadni svijet, kojemu danas i sami pripadamo. Zajednički nazivnik svih tih promjena je odgađanje rađanja u životnu dob kada je plodnost umanjena, praćeno ponekad i nerealnom vjerom u mogućnosti postupaka medicinski pomognute oplodnje. U Europi je rezultat toga odgoda rađanja prvog djeteta za četiri do pet godina u odnosu na ranije, tako da 20 % žena prvu trudnoću ostvaruje iznad 35. godine života. Takav trend prati i Hrvatska”, kazao je izv. prof. dr. sc. Marko Mimica te nadodao da ako uzmemo u obzir da je plodnost (fekunditet) najveća između 20. i 30. godine života žene i do 40. godine života muškarca te da za ljudsku vrstu iznosi 20 – 30 % mjesečno, jasno je kakve posljedice ima odgoda planirane trudnoće za kasniju dob. Odgoda rađanja djeluje i neizravno na plodnost uslijed povećane učestalosti različitih patoloških stanja koja smanjuju plodnost, kao što su zdjelična upalna bolest, endometrioza, dobroćudni tumori maternice i jajnika itd.“
Osim navedenog, vrlo važan utjecaj na plodnost ima prekomjerna tjelesna težina u žena i muškaraca, koja se u zadnjim desetljećima života na svjetskoj razini povećala čak tri puta. Izv. prof. dr. sc. Marko Mimica ističe kako se u parova s prekomjernom tjelesnom težinom udvostručuje učestalost neplodnosti.
Između ostalog, na plodnost utječu i pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, uporaba droga, ali i još uvijek ne sasvim jasna, ali moguća uloga elektromagnetskog zračenja iz mobilnih telefona, nadodao je izv. prof. dr. sc. Mimica.
Dijagnosticiranje neplodnosti
Dijagnoza neplodnosti zahtijeva provođenje niza pretraga kod ženskog i muškog partnera. Dio ovih pretraga može se obaviti kod liječnika opće medicine ili ginekologa primarne zdravstvene zaštite, no za daljnje pretrage i liječenje potrebno je konzultirati ginekologa specijaliziranog za humanu reprodukciju. Ovisno o rezultatima pretraga, mogu biti uključeni i drugi specijalisti.
“Parovima koji se smatraju zdravima preporučuje se započeti s pretragama ako nije došlo do trudnoće u roku od godinu dana. Naravno, ako postoje neke naznake mogućih bolesti koje bi mogle utjecati na plodnost ne treba čekati, već se treba javiti subspecijalistu humane reprodukcije što prije. Isto vrijedi i za parove iznad 35 godina života ženskog partnera, odnosno 40 godina života muškog partnera, kada je već i šest mjeseci nezanošenja dovoljno da se krene s pretragama”, dodao je izv. prof. dr. sc. Mimica.
Liječenje neplodnosti
Liječenje neplodnosti predstavlja veliko psihičko opterećenje za parove. Promjene u emocijama mogu biti posljedica hormonske terapije, a prisutna je i značajna neizvjesnost vezana za uspjeh liječenja, što često rezultira razočaranjem.
“Upravo zbog psihičkog opterećenja koje je prisutno u neplodnih parova, koje nekad dovodi i do ozbiljnih problema u vezi – braku, u liječenje naših pacijenata u Klinici za ženske bolesti i porode u Splitu uključili smo i kliničkog psihologa, stalno zaposlenog u Klinici, koji je na raspolaganju svim onim parovima koji osjećaju potrebu za razgovorom sa psihologom”, naglasio je izv. prof. dr. sc Mimica te objasnio da dob svakako nije pouzdan pokazatelj plodnosti, stoga se kad se radi o ženskoj plodnosti koriste pretrage koje mogu pokazati kolika je pričuva jajnika (ovarijska rezerva), odnosno koliki je potencijal jajnika da daju jajnu stanicu. Pri tome se koriste ultrazvučna mjerenja i/ili biokemijsko određivanje antimüllerovog hormona (AMH) kao najpouzdanijih pokazatelja. Treba ipak imati na umu da ovaj test nije pouzdan pokazatelj kada će doći do trudnoće, a kada ne.
U Republici Hrvatskoj postoji 17 ustanova koje se bave medicinski pomognutom oplodnjom (MPO), od toga 16 ustanova radi postupke “in vitro” fertilizacije (IVF). Sedam od tih ustanova su državne, dok su ostale privatne.
“Na području četiriju županija južne Hrvatske postoji samo jedna javnozdravstvena ustanova koja obavlja u cijelosti MPO postupke, a to je KBC Split, odnosno njegov Zavod za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju Klinike za ženske bolesti i porode, gdje se godišnje obavi oko 700 MPO postupaka, po čemu je to jedan od najvećih MPO centara u RH. Za MPO postupke u navedenom Zavodu nema liste čekanja, odnosno svi parovi za koje se utvrdi indikacija za postupak mogu odmah biti uključeni u liječenje”, rekao je izv. prof. dr. sc. Mimica.
“S obzirom na veliku važnost pravovremenog započinjanja liječenja neplodnosti potrebno je povećati svijest svih parova koji žele trudnoću o mogućim zaprekama u ostvarivanju tog cilja. Također, potaknuti ih da ne odgađaju liječenje, već da se obrate svom liječniku, prvenstveno ginekologu primarne zdravstvene zaštite, koji ih može usmjeriti prema ginekologu užem specijalistu humane reprodukcije, educiranom za liječenje problema neplodnosti. Neplodni parovi u zaostalim sredinama još uvijek nose stigmu krivnje za svoje stanje, posebno se to odnosi na žene. Protiv toga se treba boriti podizanjem svijesti o značaju ovog problema i mogućnostima liječenja. Osobna uvjerenja ne bi trebala biti zapreka za pristupanje liječenju, jer neplodnost je u prvom redu bolest koja se može, kao i mnoge druge bolesti, liječiti ako joj se pristupi na vrijeme”, zaključio je izv. prof. dr. sc. Mimica.
Pročitaj i ovo:
- Biološki sat: Ne trebaju samo žene biti zabrinute zbog godina i plodnosti!
- U prosjeku svaka deseta mlada osoba ima neku spolno prenosivu infekciju
- Maja Obrovac Glišić: ‘U liječenju PCOS-a i neplodnosti, protuupalna prehrana i način života igraju veliku ulogu’
