Sve češće primjećujete da tijekom dana nesvjesno zadržavate dah? Dok odgovarate na e-mailove, vozite ili pokušavate završiti posao prije isteka roka, odjednom shvaćate da već neko vrijeme diše plitko i ubrzano? Niste jedini. Upravo zato posljednjih mjeseci mnogi svjesno prakticiraju usporeno disanje i nastoje produljiti izdah.
I pokazalo se da taj mali ritual donosi mnogo više od osjećaja smirenosti. Novo istraživanje sugerira da način na koji dišemo može izravno utjecati na rad mozga – od obrade informacija do načina na koji donosimo odluke.
Što se događa kada svjesno usporite disanje?
Iako se vježbe disanja najčešće povezuju sa smanjenjem stresa, cilj ovog istraživanja bio je nešto sasvim drugo. Znanstvenici su željeli otkriti može li promjena ritma disanja promijeniti način na koji mozak obrađuje informacije i procjenjuje situacije.
Sudionici su dva puta rješavali niz zadataka koji su zahtijevali donošenje odluka – jednom uz uobičajeno disanje, a drugi put tako da je izdah trajao dulje od udaha. Istodobno su istraživači pratili moždanu aktivnost i varijabilnost srčanog ritma (HRV), jedan od najboljih pokazatelja ravnoteže autonomnog živčanog sustava.
Dulji izdah smiruje tijelo – i mijenja način na koji mozak procjenjuje situacije
Rezultati nisu iznenadili fiziologe. Produženi izdah aktivirao je parasimpatički živčani sustav, poznat kao sustav “odmora i probave” (rest and digest), te povećao varijabilnost srčanog ritma.
No zanimljiviji dio priče dogodio se u mozgu. Kada je tijelo bilo opuštenije, promijenila se aktivnost regija odgovornih za procjenu nagrada i prilika. Sudionici nisu postali nepromišljeniji niti su zanemarivali rizike, već su mogućnosti procjenjivali nešto otvorenije i fleksibilnije. Drugim riječima, smirenije tijelo pomoglo je mozgu da drugačije sagleda iste okolnosti.
Što to znači u svakodnevnom životu?
Tijekom dana donosimo na desetke, pa i stotine odluka, dok se naš živčani sustav neprestano kreće između stanja smirenosti i stresa. Hoćete li se javiti za riječ na sastanku? Pokrenuti neugodan razgovor koji dugo odgađate? Prihvatiti novi izazov? Ili ipak otići na trening nakon napornog radnog dana?
Kada smo pod stresom, mozak prirodno više pažnje posvećuje mogućim prijetnjama i rizicima. Ovo istraživanje pokazuje da već jednostavna promjena ritma disanja može pomoći da istu situaciju sagledamo iz uravnoteženije perspektive. Sljedeći put kada osjetite da vas preplavljuju obveze ili napetost, pokušajte izdahnuti malo dulje nego što udišete. Primjerice, udahnite kroz nos četiri sekunde, a zatim polako izdahnite šest do osam sekundi.
Ne morate disati neprirodno sporo niti se truditi “savršeno” izvesti vježbu. Dovoljno je da izdah traje nešto dulje od udaha kako biste poslali signal živčanom sustavu da je vrijeme za smirenje.
Ponekad je dovoljno tek nekoliko sporijih izdaha
Vježbe disanja često doživljavamo tek kao brz način za opuštanje. Međutim, sve je više dokaza da njihov učinak seže mnogo dalje od ublažavanja stresa.
Kada svjesno usporimo disanje i produljimo izdah, ne smirujemo samo tijelo. Stvaramo uvjete u kojima mozak može jasnije razmišljati, lakše regulirati emocije i donositi promišljenije odluke. Ponekad je upravo nekoliko sporijih izdaha dovoljno da promijenimo ne samo svoje raspoloženje, nego i način na koji doživljavamo svijet oko sebe.
Pročitaj i ovo:
- Pravilno disanje: Vježba koja će vas smiriti, ali i ojačati
- VIDEO Disanjem protiv tjeskobe: kontrolom daha vratite unutarnji mir
- Ortognatska kirurgija: kada operacija čeljusti postaje nužna za pravilan zagriz, disanje i izgled lica
