Rano proljeće doba je godine kada se preostali hladni dani još isprepliću s nagovještajima toplijih, sunčanih razdoblja. U tom ‘varljivom’ razdoblju, djeca su sklonija virusnim infekcijama koje mogu oslabiti sluznicu dišnih puteva i povećati rizik od bakterijskih upala, uključujući streptokoknu upalu grla.
Bakterijske infekcije lako se šire u vrtićima i školama, pa je ključno brzo prepoznati simptome i pravilno ih liječiti kako bi se izbjegle komplikacije. No još je važnije ojačati otpornost dišnih puteva i smanjiti rizik od ponovljenih infekcija, posebno kod djece koja su im podložna. O tome kako roditelji mogu zaštititi svoje mališane i što učiniti ako se infekcija pojavi, razgovarali smo s dr. Majom Sabolić iz Poliklinike Sabol.
Dr. Sabolić, koji su najčešći simptomi streptokoknog faringitisa kod djece, a kako ih razlikovati od virusne ili alergijske upale grla?
– Najčešći simptom streptokokne upale grla je iznenadna, jaka grlobolja praćena visokom temperaturom i bolnim, otečenim limfnim čvorovima na vratu. Od virusne bolesti ili alergije se uglavnom razlikuje po izostanku drugih respiratornih simptoma kao što su curenje nosa, kihanje i kašalj.
Koliko je važno na vrijeme postaviti dijagnozu i kako izgleda tipični postupak dijagnosticiranja?
– Budući da je streptokokna upala ždrijela bakterijska infekcija, važno je što prije postaviti točnu dijagnozu kako bi se započela odgovarajuća antimikrobna terapija. Za postavljanje dijagnoze ključan nam je detaljan klinički pregled, koji se nadopunjuje krvnim pretragama (krvna slika, CRP) i brisom ždrijela, bilo brzim testom ili klasičnom bakteriološkom analizom.
Kako se liječi streptokokna upala grla i koji su najveći rizici i moguće komplikacije ako se streptokokna infekcija ne dijagnosticira ili ne liječi na vrijeme?
– Streptokokna infekcija ždrijela se liječi antibioticima, na prvom mjestu iz penicilinske skupine, u trajanju od 10 dana. Neliječena streptokokna infekcija može dovesti do brojnih komplikacija, koje dijelimo na gnojne (supurativne) i negnojne (nesupurativne). Među najčešćima su peritonzilarni apsces, upala uha, šarlah, streptokokni toksični šok sindrom, reumatska vrućica i reaktivni artritis. Pravovremeno liječenje ključno je za sprječavanje ovih ozbiljnih posljedica.
Što roditelji mogu učiniti kako bi svojim mališanima olakšali tegobe uzrokovane streptokoknim faringitisom?
– Roditeljima se savjetuje da djeci daju analgetike i antipiretike kako bi ublažili simptome dok antibiotici ne počnu djelovati, što se obično događa unutar 24 do 48 sati od prve doze. Iznimno je važno djetetu osigurati dovoljno odmora, tekućine i uravnoteženu prehranu kako bi se organizam što prije oporavio. Također, uz antibiotsku terapiju važno je uključiti i probiotike – ne samo tijekom liječenja, već i nakon završetka terapije.
Osim što pomažu u očuvanju crijevne flore tijekom antibiotske terapije, probiotici mogu imati i dodatne prednosti. Istraživanja su pokazala da određeni sojevi probiotičkih bakterija mogu igrati važnu ulogu u održavanju zdravlja dišnih puteva i smanjenju učestalosti infekcija.
Tu se posebno ističe bakterijski soj Streptococcus salivarius K12, koji prirodno nastanjuje usnu šupljinu i pomaže u očuvanju mikrobne ravnoteže u grlu, ali ga mnogi tijekom života gube, čime se povećava podložnost infekcijama. Redovita nadoknada S. salivarius K12, koji je prisutan u dodacima prehrani poput PROblisa, a koji sadrži i vitamin D3, može pridonijeti smanjenju učestalosti streptokoknih infekcija, rjeđoj pojavi akutnih upala srednjeg uha te općenito manjem broju virusnih infekcija gornjih dišnih puteva.
Ovisno o djetetovoj dobi i potrebama, odaberite prikladan oblik probiotika – prašak ili pastile – te ga imajte pri ruci tijekom sezone prehlada i gripa, na početku školske godine ili nakon terapije antibioticima, kao dodatnu mjeru jačanja otpornosti.
Kada se dijete može vratiti u kolektiv, odnosno postoji li preporučeno razdoblje izolacije i oporavka?
– Budući da dijete nakon započete antimikrobne terapije vrlo brzo prestaje biti zarazno – najčešće unutar 24 sata – povratak u kolektiv moguć je već nakon četiri doze lijeka. Ipak, važno je osluškivati djetetovo stanje i ne žuriti s povratkom, osobito ako još uvijek osjeća umor ili druge simptome. Potpuni oporavak trebao bi biti prioritet, jer samo potpuno zdravo dijete može se nesmetano vratiti svakodnevnim aktivnostima i druženju s vršnjacima.
Koje mjere prevencije u kolektivima, ali i kod kuće mogu pomoći u sprječavanju ponovnih streptokoknih infekcija ili njihovom širenju?
– Sprječavanje širenja streptokokne infekcije u vrtićima i školama može biti izazovno, ali ključ leži u brzom prepoznavanju simptoma i pravovremenom liječenju. Rano postavljena dijagnoza i odgovarajuća terapija mogu značajno smanjiti rizik prijenosa. Iako su higijenske mjere, poput redovitog pranja ruku i izbjegavanja bliskog kontakta, izuzetno važne, njihova dosljedna primjena u dječjem kolektivu često je otežana zbog igre i druženja. Zato je važno educirati i djecu i roditelje o pravilnoj higijeni te odmah reagirati pri pojavi simptoma.
Osim kratkoročnih mjera, dugoročna prevencija podrazumijeva jačanje imunološkog sustava. Dodaci prehrani s korisnim bakterijama, poput onih koji sadrže Streptococcus salivarius K12, mogu pomoći u održavanju zdrave oralne flore i potencijalno smanjiti učestalost infekcija grla i uha.
