Proljeće je mnogima najljepše doba godine – sunce, buđenje prirode, duži dani… No brojnim roditeljima ono predstavlja početak zahtjevnog razdoblja u kojem se svakodnevno suočavaju sa simptomima peludne alergije, poput upornog kihanja, suhog kašlja, suznih očiju i neprospavanih noći njihove djece. Ono što u početku izgleda kao bezazlena prehlada, može se pokazati kao nešto više – je li riječ o običnoj virozi ili alergiji? Kako pomoći djetetu da normalno diše? Kada voditi dijete liječniku?
O tome kako prepoznati prve znakove peludne alergije, razlikovati ih od obične prehlade i olakšati disanje djetetu u sezoni peludi, razgovarali smo s dr. med. Draženkom Kranjčec, specijalisticom pedijatrije iz Poliklinike Sabol, koja je objasnila što sve može biti pravi spas za male nosiće i pluća.
Dr. Kranjčec, u kojoj se dobi alergije na pelud najčešće počinju manifestirati i koji su prvi simptomi koje roditelji trebaju prepoznati, osobito u odnosu na simptome obične prehlade ili viroze?
– Alergijske bolesti sve su češće među djecom, osobito u urbanim sredinama, i predstavljaju velik javnozdravstveni izazov, a prvi se simptomi često javljaju već u najranijem djetinjstvu. Peludne alergije – poznate i kao sezonski alergijski rinitis ili peludna hunjavica – najčešće se razvijaju kod predškolske i školske djece, u dobi kada djeca više borave na otvorenom i dolaze u kontakt s inhalacijskim alergenima iz zraka.
Roditelji bi trebali obratiti pažnju na simptome poput prozirnog, vodenastog sekreta iz nosa, učestalog kihanja, svrbeža nosa i grla, suhog kašlja, začepljenog nosa, crvenih i suznih oči. Za razliku od prehlade, alergijski simptomi mogu potrajati tjednima, a javljaju se sezonski – pogoršavaju se za sunčanih i vjetrovitih dana te prilikom boravka u prirodi. Prehlade i virusne infekcije obično traju kraće (do tjedan dana), često su praćene povišenom temperaturom, grloboljom i umorom, a sekret iz nosa je gušći i obojen.
U kontinentalnim krajevima Hrvatske alergije obično počinju krajem veljače cvjetanjem lijeske, nastavljaju se u ožujku i travnju s peludima breze, javora i hrasta, a potom slijedi cvjetanje trava koje traje od svibnja do srpnja. U primorju dominiraju peludi čempresa, crnog bora i masline.
Ako dijete ima dugotrajne simptome koji se ponavljaju svake godine u isto vrijeme, roditelji bi se trebali posavjetovati s pedijatrom ili alergologom kako bi se postavila točna dijagnoza i započela odgovarajuća terapija.
Kako razlikovati alergijski kašalj od kašlja izazvanog respiratornom infekcijom te kako roditelji mogu prepoznati simptome koji zahtijevaju posjet liječniku?
– Razlikovanje alergijskog kašlja od kašlja uzrokovanog respiratornom infekcijom može biti izazovno, ali postoje ključni simptomi i znakovi na koje roditelji trebaju obratiti pozornost.
Alergijski kašalj se javlja sezonski i obično je suh, nadražujući i dugotrajan. Često je popraćen i drugim simptomima alergije poput sekrecije iz nosa, kihanja, svrbeža očiju i kože. Kašalj se pogoršava u određenim okruženjima, tj. pri izloženosti peludi, životinjskoj dlaci i prašini i nije popraćen povišenom tjelesnom temperaturom.
Kašalj uzrokovan respiratornim infekcijama može biti suh ili produktivan, uz iskašljavanje sluzi. Često je popraćen i drugim simptomima infekcije poput visoke temperature, grlobolje, glavobolje, bolova u mišićima i umora, a sekret iz nosa je gust, žut ili zelen. Kašalj uslijed akutnih respiratornih infekcija obično je kraćeg trajanja, od nekoliko dana do dva tjedna.
Simptomi peludne alergije kod djece koji zahtijevaju hitni pregled pedijatra su otežano disanje ili piskanje u prsima, oticanje lica, usana, jezika ili grla, zatim jaki bolovi u trbuhu, povraćanje ili proljev, urtikarija, opća slabost, vrtoglavica i gubitak svijesti. Pregled pedijatra također je potreban ako dijete ima česte ili dugotrajne simptome alergije, poput suhog i nadražujućeg kašlja, curenja nosa, kihanja ili svrbeža, crvenila i suzenja očiju, a koji utječu na djetetov san, učenje ili igru.
Roditelji bi trebali pratiti simptome – kada se pojavljuju, koliko traju, u kojem okruženju se javljaju – i ako sumnjaju na alergiju uvijek se obratiti pedijatru ili alergologu za točnu dijagnozu i liječenje.
Kakav utjecaj imaju sezonske alergije na donje dišne putove i koje su sve komplikacije moguće?
– Sezonske alergije, posebno alergijski rinitis, mogu imati značajan utjecaj na gornje i donje dišne putove i dovesti do različitih komplikacija. Upala u nosnoj šupljini može se proširiti na sinuse uzrokujući sinusitis, koji se očituje bolovima u licu, glavoboljom, začepljenim nosom i gustim iscjetkom iz nosa.
Alergijski rinitis često prethodi ili pogoršava astmu. Upala u gornjim dišnim putovima može se proširiti na donje dišne putove, uzrokujući povećanu proizvodnju sluzi, suženje bronhija i otežano disanje. Dugotrajna izloženost alergenima može dovesti do razvoja ili pogoršanja astme, a čiji su simptomi kašalj, piskanje u plućima i osjećaj stezanja u prsima. Nekontrolirana astma može izazvati ozbiljne napadaje, pa čak i ugroziti život.
Upala i povećana proizvodnja sluzi u dišnim putovima mogu stvoriti povoljno okruženje za razvoj bakterijskih ili virusnih infekcija, tj. infekcija donjih dišnih putova kao što su upala pluća ili bronhitis.
Dugotrajna izloženost alergenima može izazvati kronični kašalj, a koji uz začepljen nos može ometati san, što dovodi do umora, smanjenja koncentracije tijekom dana, i time značajno utječe na kvalitetu života.
Ako dijete ima simptome alergije, a pogotovo one koji utječu na njegovo disanje, potreban je pregled pedijatra, alergologa ili pulmologa. Izbjegavanje alergena, korištenje propisanih lijekova i imunoterapija mogu pomoći u kontroli simptoma i smanjenju rizika od komplikacija.
Kako sezonske alergije utječu na svakodnevni život djeteta te postoje li dodatni koraci koje roditelji mogu poduzeti kako bi zaštitili dijete od peludnih alergena u svakodnevici?
– Sezonske alergije mogu značajno narušiti svakodnevni život djeteta, utječući na san, koncentraciju, igru i fizičku aktivnost. Simptomi poput začepljenog nosa, kašlja, svrbeža očiju i otežanog disanja mogu dovesti do umora, razdražljivosti i teškoća u učenju. Kod djece s težim oblicima alergije mogu se javiti i osjećaji izoliranosti te emocionalni stres, osobito ako moraju izbjegavati boravak na otvorenom.
Budući da svako dijete različito reagira na alergene, važno je konzultirati se s pedijatrom ili alergologom radi individualiziranog pristupa liječenju.
Kako bi ublažili simptome i spriječili pogoršanje, roditelji mogu poduzeti niz preventivnih mjera. Preporučuje se pratiti peludnu prognozu i izbjegavati boravak na otvorenom u razdobljima visoke koncentracije peludi, osobito za sunčanih i vjetrovitih dana. Za boravak u prirodi najbolje je izabrati dan nakon kiše jer je tada koncentracija peludi najniža. Tijekom boravka na otvorenom djeca bi trebala nositi sunčane naočale i kape ili šešire, a nakon povratka kući preporuča se oprati ruke, umiti se, otuširati i oprati kosu te presvući odjeću u kojoj se boravilo u prirodi, a kako bi se smanjilo unošenje peludi u prostor u kojem se boravi.
Dom treba redovito čistiti, držati prozore zatvorenima i izbjegavati sušenje rublja na zraku. Vrlo je važno pridržavati se propisane terapije i redovito dolaziti na kontrole kod pedijatra ili alergologa, kako bi se simptomi držali pod nadzorom i spriječile moguće komplikacije.
Kada alergijski simptomi prelaze granicu u kojoj je potrebno uvesti terapiju – i o kojoj je terapiji riječ?
– Terapiju je potrebno uvesti kada alergijski simptomi počnu narušavati kvalitetu života djeteta – ometaju san, igru, školu ili fizičku aktivnost. Ako simptomi traju unatoč kućnim mjerama, često se ponavljaju ili dovode do komplikacija poput ponavljajućih infekcija dišnih putova, potreban je stručni pregled i početak liječenja. Također, terapija se uvodi odmah u slučaju težih simptoma, poput otežanog disanja, piskanja u plućima ili znakova anafilaksije.
U liječenju se najčešće primjenjuju antihistaminici i kortikosteroidi. U slučaju anafilaksije koristi se adrenalin u obliku autoinjektora. Terapiju je važno započeti pravovremeno – idealno prije početka sezoni cvatnje alergena – i redovito je provoditi uz nadzor pedijatra ili alergologa, koji će terapiju prilagoditi dobi i potrebama djeteta.
Kolika je važnost kućne inhalacijske terapije, ali i inhalacije fiziološkom otopinom u liječenju i prevenciji respiratornih tegoba kod djece, posebno tijekom sezone alergija?
Kućna inhalacijska terapija ima ključnu ulogu u liječenju i prevenciji respiratornih tegoba kod djece, osobito kod stanja poput astme, bronhitisa, laringitisa i prehlada. Inhalacijom se omogućuje izravna primjena lijekova – poput bronhodilatatora, kortikosteroida i mukolitika – na sluznicu dišnih putova, čime se ubrzava djelovanje terapije i ublažavaju simptomi poput kašlja, začepljenog nosa i otežanog disanja. Terapija u kućnom okruženju djeci je često ugodnija, a roditeljima praktičnija jer smanjuje potrebu za čestim odlascima u ambulantu.
Posebno važnu ulogu ima inhalacija fiziološkom otopinom, koja vlaži sluznicu, razrjeđuje gustu sluz, olakšava iskašljavanje te ublažava nadraženost i suhoću dišnih puteva. Ova metoda njege dišnih puteva izrazito je korisna tijekom sezone grijanja, kada je zrak u prostorijama suh, kao i u sezoni alergija kada je prisutna veća koncentracija peludi u zraku. Redovitom inhalacijom fiziološkom otopinom ispire se sluznica nosa i grla, smanjuju se simptomi alergije poput kihanja, začepljenog nosa i kašlja te se prevenira razvoj komplikacija poput sinusitisa ili bronhitisa.
U tome mogu pomoći i kompaktni uređaji poput Omron Mini Air 360+, koji uz brzu inhalaciju i preciznu isporuku lijeka omogućuju da dijete dobije potrebnu terapiju gdje god se nalazili. Za razliku od klasičnih, često glomaznih i bučnih inhalatora, ovaj inhalator donosi novu razinu udobnosti i fleksibilnosti za roditelje i djecu. Kompaktan je, bešuman i dovoljno malen da stane u torbu, što ga čini idealnim za korištenje kod kuće, u parku ili na putovanju. Zahvaljujući preciznoj isporuci lijeka i brzoj inhalaciji, terapija traje kraće, što je posebno važno kod mlađe djece s manjim pragom strpljenja. Osim toga, uređaj je prilagođen svim uzrastima, uključujući dojenčad, i kompatibilan je s fiziološkom otopinom i različitim vrstama lijekova, što ga čini višenamjenskim rješenjem u sezoni alergija i izvan nje.
Prije početka bilo kakve inhalacijske terapije, uvijek se preporučuje savjetovanje s pedijatrom, koji će odrediti vrstu i dozu lijeka, kao i trajanje terapije u skladu s djetetovim zdravstvenim stanjem.
Što savjetujete roditeljima čije dijete već ima dijagnosticiranu astmu – kako dodatno zaštititi dišne putove djeteta tijekom peludne sezone?
– Tijekom peludne sezone, roditeljima djece s dijagnosticiranom astmom se savjetuje redovito praćenje simptoma, dosljedno provođenje propisane terapije (inhalacijski kortikosteroidi i, po potrebi, bronhodilatatori), te redovite kontrole kod pedijatra, alergologa ili pulmologa. Važno je i obavijestiti školsko osoblje o djetetovom stanju i planu liječenja.
Preporučuje se izbjegavati boravak na otvorenom za vrijeme visoke koncentracije peludi, osobito u suhim i vjetrovitim uvjetima. Nakon povratka izvana dijete bi trebalo istuširati, oprati kosu i presvući se. Dom treba redovito čistiti, prozore držati zatvorenima u kritičnim periodima, a rublje ne sušiti na otvorenom. Poželjno je osigurati djetetu dovoljno tekućine i izbjegavati izlaganje duhanskom dimu i drugim iritansima koji mogu pogoršati astmu. Bitno je poticati dijete na redovitu tjelesnu aktivnost, ali i izbjegavati naporne aktivnosti tijekom razdoblja pogoršanja astme.
Djeci treba objasniti osnove astme i pravilnu upotrebu inhalatora. Inhalacija fiziološkom otopinom može dodatno pomoći – vlaži sluznicu, olakšava disanje i mehanički čisti dišne putove od alergena. Kod djece s astmom, mobilni uređaji poput Omron Mini Air 360+ inhalatora posebno su praktični jer omogućuju brzu reakciju u slučaju potrebe, bilo da ste kod kuće, na izletu ili putovanju, a zbog nečujnosti i praktičnosti idealni su i za najmlađe.
