U našem tijelu žive trilijuni bakterija. Većina njih je dio crijevne mikrobiote, sustava korisnih bakterija i gljivica koje pružaju mnoge pogodnosti uništavajući „uljeze“, pomažući u probavi hrane i proizvodnji vitamina te jačanju imunološkog sustava. Međutim, kada štetne bakterije uzrokuju bolest ili infekciju, liječnik može propisati antibiotik za ubijanje tih bakterija. Na žalost, antibiotici također uništavaju neke od naših korisnih crijevnih bakterija. Kako pridonijeti zdravlju crijevne mikroflore, ali i cjelokupnog organizma?
Za početak, treba odgovoriti na pitanje tko je nastao prije, kokoš ili jaje? Jednako tako možemo se upitati, što je nastalo prije, antibiotik ili probiotik? Iako su Pasteur, Koch i Fleming još prije stotinjak godina uspješno započeli revoluciju, gotovo je sigurno da je sam koncept probiotika nastao puno prije.
Korištenje antibiotika u porastu
Prije svega, moram se kratko dotaknuti samih antibiotika i drastičnog porasta njihove upotrebe, pogotovo unatrag dvadesetak godina. Kakvi će rezultati nastati iz te povećane upotrebe antibiotika, pitanje je kojim se bave mnogi na području interakcije mikroorganizama. Mutacije, bakterijske otpornosti, stvaranje biofilma i ostale biološke interakcije velike su nepoznanice koje tek počinjemo otkrivati.
Upravo je stvaranje biofilma, koji proizvodi velika većina bakterija, usko vezana uz primjenu antibiotika – njihov odgovor na naše „bombardiranje“ antibioticima je međusobna suradnja nekoliko vrsta bakterija, pa čak i gljivica, koje zajednički rade u korist preživljavanja „zajednice“. Kod dugotrajnije upotrebe antibiotika postoji mogućnost upale crijeva, u nastavku može doći i do sindroma propusnih crijeva, pri čemu se proteinski kompleksi čvrstih veza koji osiguravaju staničnu povezanost sluznice crijeva počinju razdvajati.
Funkcija crijeva je mnogostruka, od fiziološke resorpcije hranjivih tvari, elektrolita i vode, preko mikrobiološke funkcije hranjenja i „udomljavanja“ dobrih bakterija, do možda najvažnije, imunološke funkcije razvijanja adekvatnih imunoloških odgovora protiv patogena, ali i tolerancije prema vlastitim antigenima i onim bezopasnima, poput peludi i hrane. Porast autoimunih bolesti u svijetu zabrinjavajuć je, a veza je upravo poremećen odnos mikrobioma i oslabljene funkcije crijevne mukoze.
Probiotike treba uključiti odmah
No, krenut ću odgovarati na pitanje – što uzimati nakon antibiotika? Bez sumnje – probiotike. Moj je savjet krenuti odmah, usporedno s uzimanjem antibiotika. Tako će se smanjiti rizik pojave AAD-a (antibiotics associated diarrhea), odnosno pojave proljeva povezanog s primjenom antibiotika. Riječ je o klinički dokazanim tvrdnjama – gotovo 50 posto pacijenata koji uzimaju antibiotike pati od posljedica njihova uzimanja, bio to proljev, nadutost ili bol u predjelu abdomena.
Što se tiče vremenskog odmaka od uzimanja antibiotika, savjet je da se primjena probiotičkih kultura odmakne barem dva-tri sata od uzimanja antibiotika. To je savjet koji vrijedi za veliku većinu probiotičkih kultura, ali naravno, izuzetaka poput Saccharomyces boulardija, koji je otporan na antibiotike, uvijek ima.
Pazite na kvalitetu
Svakako postoje određeni kriteriji kvalitete i učinkovitosti probiotika na koje treba obratiti pozornost. Učinkovitost samih probiotičkih kultura ovisi o stabilnosti kroz vrijeme, njihovoj sposobnosti preživljavanja prolaska kroz probavni trakt i samoj sposobnosti djelovanja. Sposobnost djelovanja ovisi o primjeni na koju ciljamo. U ovom slučaju ciljano smo se orijentirali na pomoć pri uzimanju antibiotske terapije, stoga ćemo se i ciljano orijentirati na specifične sojeve probiotika koji djeluju. To su prije svega Lactobacillusi i Enterococcusi.
Od samih preparata, u čiju sam se djelotvornost uvjerila, vrijedi izdvojiti sljedeće: Lactibiane ATB (soj bakterije Lactobacillus rhamnosus LA801), Vitality Omnibiotic AAD (sojevi Lactobacillus rhamnosus W71, Lactobacillus acidophilus W55, W37, Enterococcus faecium W54), Bromatech Enterelle (Lactobacillus acidophilus LA141, Enterococcus faecium UBEF411, Saccharomyces boulardi MTCC) te Bromatech Rhamnoselle (Lactobacillus rhamnosus LR32 i HN001, Lactobacillus acidophilus LA14).
Jedan od odličnih pomagača ubrzanog zacjeljivanja crijeva je aminokiselina L-Glutamin, esencijalna aminokiselina koja je prijeko potrebna za biosintezu proteina, ali je ujedno i snažan modulator intestinalne permeabilnosti.
