Postoji li superhrana ili funkcionalna hrana? Posljednjih se godina probioticima prepisuju vrlo dobra svojstva za zdravlje. Koliko u tome ima istine? Istraživanja nesumnjivo pokazuju da je broj konzumenata probiotika porastao za sto posto, u Americi čak 130 posto.
Činjenica je da su danas crijeva i njihovo djelovanje na izmjenu tvari u našem organizmu i na naš imunološki sustav intenzivno istražena. Tijekom tih istraživanja uviđamo da u našim crijevima živi deset puta više bakterija nego što naš organizam ima stanica. Zbog stresa, nezdrave prehrane i učestale konzumacije antibiotika i kortizona u mnogo je ljudi crijevna mikroflora narušena, a time je onemogućena normalna probava i spriječeno naseljavanje potrebnih bakterija.
Bruno Krnjak, direktor tvrtke Vitality International Productsa, kaže da su probiotici relativno nova tema u nutricionizmu o kojoj se u Hrvatskoj vrlo malo uči na stručnim studijima. U Austriji, na primjer, postoji društvo za probiotičku medicinu, a na međunarodnoj razini djeluje Međunarodno društvo za istraživanje prevencije probiotika.
– Ayurvedski i kineski liječnici još su prije 4000 godina znali da su crijeva središte dobrog osjećanja – kad su crijeva zdrava, čovjek se osjeća dobro. Dr. Ilja Mečnikov, koji je djelovao na pariškom Institutu Pasteur, 1905. godine otkrio je bakteriju u jogurtu koju je nazvao Lactobacillus bulgaricus i to je bio početak prvih istraživanja probiotika. Svega tri godine kasnije Mečnikov je za svoje otkriće dobio Nobelovu nagradu. No sve do kraja 20. stoljeća provedeno je svega 700 istraživanja o probioticima, da bi posljednjeg desetljeća bilo obavljeno njih 7000. Uvidjelo se, naime, da je liječenje kemijskom medicinom u nekim stvarima došlo do zida te da se treba okrenuti onome što dobro funkcionira – tumači Krnjak.
