Vjerojatno jedini sport u kojem je prljava igra’ zapravo poželjna zove se spogomi. Upravo skupljanje smeća nalazi se u središtu ovog sporta, gdje umjesto medalja i stadiona, natjecatelji nose vreće za smeće i hvataljke za otpad, a pobjeda znači čišće ulice, parkove i plaže.
Ovaj neobični koncept zove se, dakle, spogomi a spoj je riječi ‘sport’ i japanske riječi gomi, što znači smeće. Nastao je u Japanu 2008. godine, kada je trkač Kenichi Mamitsuka tijekom jutarnjeg jogginga počeo skupljati otpad koji je pronalazio uz cestu. Ubrzo je došao na ideju da cijelu priču pretvori u natjecanje kako bi ljude motivirao da drukčije gledaju na problem otpada. Petnaest godina kasnije spogomi se igra diljem svijeta, a više od 165 tisuća ljudi sudjelovalo je u službenim natjecanjima, prikupivši gotovo 200 tisuća tona otpada. Važno je istaknuti da uključivanje zajednice u skupljanje smeća može imati izuzetno pozitivan utjecaj na okoliš.
Kako izgleda spogomi – natjecanje u skupljanju smeća?
Natjecanje se obično igra u timovima od tri osobe. Sudionici dobivaju vreće i hvataljke za smeće te imaju ograničeno vrijeme – najčešće 45 minuta – da prikupe što više otpada na određenom području. Nakon toga slijedi sortiranje i vaganje otpada, a bodovi se dodjeljuju prema vrsti smeća. Zanimljivo je da opušci donose najviše bodova jer ih je teško reciklirati i predstavljaju velik problem za okoliš. Bez sumnje, skupljanje smeća je temelj cijelog natjecanja.
Trčanje s vrećama punim stakla ili metala nije dopušteno zbog sigurnosti, pa natjecatelji uglavnom brzo hodaju i pritom razvijaju strategiju: skupljati puno lakši otpad ili tražiti manje, ali ‘vrjednije’ komade poput opušaka. Kod skupljanja smeća uvijek je posebno važno paziti na sigurnost i pravilno odvajanje otpada.
Od lokalne akcije do svjetskog prvenstva
Organizatori ističu kako je spogomi izrazito inkluzivan sport. Skupljanje smeća mogu prakticirati djeca, umirovljenici, obitelji, pa čak i osobe u invalidskim kolicima. I nikad se ne zna tko će pobijediti. Pa čak nije ključna ni fizička sprema – važna je strategija, timski rad i pažnja. I upravo je to jedan od razloga zašto ovaj koncept postaje sve popularniji među zajednicama, školama i tvrtkama koje traže drugačije oblike team buildinga i društveno korisnih aktivnosti.
Nedavno je u Tokiju održan 2. Spogomi World Cup na kojem su sudjelovali timovi iz čak 34 zemlje. Na kraju je slavilo domaće japansko izaslanstvo. Sudionici su složno zaključili da ih je natjecanje promijenilo više nego što su očekivali te da su šokirani koliko otpada zapravo ima svuda oko nas. Još jednom, upravo skupljanje smeća demonstrira koliko je važna tema zaštite okoliša na međunarodnoj razini.
Opušci – mali otpad, veliki problem
Jedan od najvećih izazova u spogomiju upravo su cigaretni opušci. Iako su mali i lagani, smatraju se najopasnijim oblicima otpada jer sadrže plastiku i toksične kemikalije koje završavaju u okolišu. Procjenjuje se da se svake godine u svijetu odbaci oko 4,5 bilijuna opušaka, zbog čega su postali jedan od najčešćih oblika otpada na planetu. Upravo iz tog razloga skupljanje smeća nosi dodatne bodove na natjecanju – organizatori žele dodatno osvijestiti koliko su štetni.
Skupljanje smeća – sport koji mijenja način na koji gledamo grad
Sudionici često kažu da nakon prvog natjecanja više nikada ne gledaju ulice istim očima. Smeće koje su prije ignorirali odjednom postaje nemoguće ne primijetiti. I možda upravo u tome leži najveća vrijednost spogomija. Ne samo u čišćim ulicama, nego u promjeni percepcije – u tome da mnogi ponovno počnu primjećivati prostor u kojem žive i osjećati odgovornost prema njemu. Ovdje je ključno istaknuti kako skupljanje smeća često inspirira i pozitivne promjene unutar zajednice. Jer kako kažu organizatori: “Pravi pobjednik natjecanja u skupljanju smeća na kraju je – okoliš.” Dodatno, redovito skupljanje smeća može inspirirati promjene u svakodnevnim navikama i veću brigu za naš planet.
Pročitaj i ovo:
- Dan planeta Zemlje: Savjeti za očuvanje našeg zdravlja i svijeta u kojem živimo
- Pick One Leave None: Inovativan pristup ekološkoj održivosti planinarskih staza
- Tihana Veljačić: Održivi način života nije odricanje, već prilika da živimo kvalitetnije i zdravije
