Povremeni post (intermittent fasting) ne prestaje biti jedna od gorućih tema u zdravstvenoj zajednici te se čini da će dugo ostati „u igri“. No, povremeni post nije novost. Ljudska vrsta stoljećima prakticira periode posta iz religijskih razloga. Također, ovaj vid prehrane je čest kod zaposlenih ljudi, a i noćni odmor je svojevrstan tip posta. Do danas je razvijeno na desetke varijacija dijete povremenim postom, a osnovna ideja je značajno smanjiti ili posve izbjegavati unos hrane kroz period od 16-24 sata. Nakon restriktivne faze, slijedi 8-24 sata normalnog energetskog unosa, ovisno o inačici dijete koju se prati.
Sve veći broj studija potvrđuje određene zdravstvene blagodati ovakvog principa hranjena. Dodatno, dokazi govore u prilog teoriji kako u našoj prehrani nije samo bitno ono što jedemo, već i vrijeme obroka koje je u skladu s cirkadijalnim ritmom.
Stoga je povremeni post i suzdržavanje od pretjerivanja u hrani dobrodošlo u današnjim okolnostima – u svjetlu sve veće učestalosti debljine i brojnih civilizacijskih bolesti koje su izazvane pogrešnim odabirom hrane. Ipak, povremeni post nije za svakoga i potrebno se je posavjetovati sa stručnjakom prije nego se na njega odlučite.
Zdravstvene prednosti povremenog posta
Popis pozitivnih učinaka povremenog posta je impresivan, gledamo li istraživanja na životinjama. No, takva istraživanja, iako indikativna, ne možemo smatrati znanstvenom potvrdom. Fokusiramo li se samo na studije provedene na ljudima, blagodati su nešto skromnije i uključuju:
- Smanjenje razine inzulina te porast razine hormona rasta što, među ostalim, pridonosi gubitku masnog tkiva i kilograma
- Smanjenje upalnih markera poput CRP-a i čimbenika nekroze tumora alfa (TNF-α) čime djeluje protuupalno
- Povoljan učinak na lipide i razinu homocisteina u krvi zbog čega se vjeruje da smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti
- Povoljan učinak na mikrobiom.
U sklopu funkcionalne medicine, protokol povremenog posta se koristi kako bi se potaknule pozitivne promjene poput gubitka kilograma, smanjenja upalnih procesa, regulacije razine šećera u krvi, povoljnih učinaka na kognitivne procese itd. No, stručnjaci funkcionalne medicine nikad neće reći „ovo je recept za sve“ već će uzevši u obzir vašu genetiku, hormonalnu (ne)ravnotežu, životni stil i navike savjetovati je li povremeni post najbolji put za vas.
Učinak povremenog posta na žene
Nema sumnje, povremeni post može pružiti zdravstvene blagodati, no čini se da blagotvorni učinak nije isti kada su u pitanju muškarci i žene. Tako se pokazalo da kod nekih žena povremeni post može, među ostalim, dovesti do lošije regulacije šećera u krvi, iregularnih mjesečnica, problema s plodnošću, metaboličkog stresa, anksioznosti i nesanice. Ovaj fenomen se objašnjava činjenicom da je žensko tijelo i njen hormonalni sustav izuzetno osjetljiv na restrikcije u unosu hrane i energije.
Tako u nekih žena, periodi posta mogu negativno utjecati na hipotalamus i njegovu proizvodnju hormona koji oslobađa gonadotropine, a koji ima važnu ulogu u proizvodnji folikulostimulirajućeg hormona (FSH) i luteinizirajućeg hormona ( LH). Posljedica je poremećaj u razini estrogena i progesterona i tu počinju problemi. Budući da su hormoni međusobno povezani, čim je jedan od njih izbačen iz ravnoteže to će se negativno odraziti na ostale – baš poput domino efekta što stvara daljnje neravnoteže probleme u tijelu.
Trebaju li žene izbjegavati povremeni post
Zauzmu li opušteniji pristup, povremeni post može biti dio prehrambene rutine i kod žena. No, pritom je potrebno da su periodi posta kraći nego što je slučaj kod muškaraca. Metode primjerene za žene uključuju Crescendo metodu (post 12-14h, 2-3 dana u tjednu) i Leangains metodu gdje žene poste 14h, nakon čega slijedi 10 h „hranjena“ u kojem treba rasporediti 3 nutritivno bogata obroka. Savjet je u protokol uvrstiti i aminokiseline razgranatog lanca te izbjegavati intenzivnu tjelovježbu za vrijeme posta.
Čak i liberalne metode povremenog posta nisu preporučljive za trudnice i dojilje kao i žene koje pate od hormonalnih poremećaja (osobito adrenalnog zamora gdje postoji disregulacija osi hipotalamus- hipofiza-nadbubrežne žlijezde). Osobama s poremećajima prehrane poput anoreksije i bulimije, također, nije preporučljiv ovakav režim prehrane.
Svi smo različiti, pa tako kod nekih povremeni post daje odlične rezultate, dok kod drugih može uzrokovati niz problema, osobito kod nekih žena. Kako bi osjetile blagodati ovog principa prehrane ženama se savjetuju liberalnije metode povremenog posta, osluškivanje vlastitog tijela te konzultacije sa stručnjakom kako bi se postigao optimalni rezultati bez eventualnog negativnog učinka na zdravlje.
Pročitaj i ovo:
- Sandra Krstev Barać, mag. nutr.: Koje su prednosti i mane low carb prehrane?
- Sandra Krstev Barać, mag. nutr.: “Kad je u pitanju rozaceja, dobro je voditi dnevnik prehrane te bilježiti reakciju kože”
- Sandra Krstev Barać, mag.nutr.: “Kortizol igra veliku ulogu u zdravlju štitnjače i zato ga treba dovesti u ravnotežu”
Naturala Life br. 14
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili ga kupi na odabranim prodajnim mjestima i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu. Online izdanje čitaj besplatno na servisu Issuu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
