Dok djeca posljednje dane ljeta pokušavaju iskoristiti do kraja, mnogi roditelji potajno odbrojavaju do početka škole. Ako i vi čekate da škola počne, povratak rutini znači manje cjelodnevne logistike, manje pitanja “što ćemo danas?” i ponovno uspostavljanje rasporeda koji je tijekom dugih ljetnih praznika potpuno nestao.
Ako zbog toga osjećate olakšanje – pa možda čak i veselje – psiholozi poručuju da zbog toga ne biste trebali osjećati krivnju.
Nagla promjena ritma
Ljeto je za mnoge obitelji vrijeme bez alarma, rasporeda i strogo organiziranih dana. Djeca kasnije odlaze na spavanje, jutra su sporija, obroci se jedu u različito vrijeme, a dani često prolaze bez jasnog plana. No upravo zato kraj kolovoza i približavanje nove školske godine za mnoge donose naglu promjenu ritma.
I dok se o povratku u školu najčešće govori iz perspektive djece – hoće li biti spremna, veseli li ih novi razred, brinu li se zbog učitelja i školskih obveza – rjeđe se govori o roditeljima. A i oni prolaze kroz svojevrsnu tranziciju. Neki će s nostalgijom ispratiti duge ljetne dane, dok će drugi s olakšanjem dočekati povratak rutini. I jedno i drugo, poručuju psiholozi, sasvim je normalno.
Olakšanje ne znači da manje volite svoju djecu
Američki portal Parents nedavno je otvorio upravo tu temu: zašto se neki roditelji iskreno vesele povratku djece u školu – i zašto zbog toga ne bi trebali osjećati krivnju.
Nakon tjedana ili mjeseci organiziranja dječjeg vremena, godišnjih odmora, čuvanja, putovanja i neprekidnog pitanja kako ispuniti još jedan ljetni dan, povratak predvidljivoj rutini mnogima donosi osjećaj olakšanja. To ne znači da roditelji žele biti manje s djecom niti da manje cijene zajedničko vrijeme.
Ponekad jednostavno znači da su i odraslima potrebni struktura, predvidljivost i vrijeme za vlastite obveze.
Možda upravo zato kraj ljeta često donosi pomiješane osjećaje. Možete istodobno biti tužni što je ljeto završilo, veseliti se što će se dijete vratiti među prijatelje i – sasvim iskreno – jedva čekati jutro u kojem više nećete morati odgovoriti na pitanje: “Dobro, a što ćemo danas?” I ništa od toga ne čini vas lošim roditeljem.
Povratak u rutinu ne mora početi preko noći
Jedna od najčešćih pogrešaka u posljednjim danima praznika jest pokušaj da se cijelo ljeto ‘poništi’ u jednom vikendu. Djeca koja su dva mjeseca odlazila na spavanje znatno kasnije teško će se preko noći prilagoditi ranom ustajanju. Stručnjaci zato savjetuju postupno vraćanje rutine, posebno kada je riječ o spavanju i jutarnjem ritmu.
U preporukama koje prenosi Associated Press stručnjaci savjetuju da se vrijeme odlaska na spavanje postupno pomiče ranije, otprilike 15 do 30 minuta tijekom nekoliko dana, umjesto naglog prelaska na školski raspored. Isti princip može se primijeniti i na ostatak dana.
Ne morate posljednji vikend kolovoza pretvoriti u vojnu vježbu. Dovoljno je postupno vratiti nekoliko osnovnih točaka: ranije buđenje, redovitije obroke, manje vremena pred ekranima navečer i nešto jasniju strukturu dana.
Ako dijete kaže da ne želi u školu, nemojte odmah reći: ‘Nemaš se čega bojati’
Povratak u školu za neku je djecu uzbudljiv, a za drugu može biti izvor stvarne nervoze. Novi razred, novi učitelji, povratak obvezama, odnosi s vršnjacima ili strah od toga hoće li sve biti u redu – sve su to teme koje se mogu pojaviti u posljednjim danima praznika. Psiholozi iz Johns Hopkins Children’s Centera savjetuju roditeljima da djetetovu zabrinutost ne pokušavaju odmah ukloniti rečenicama poput “ma nemaš se čega bojati”. Korisnije je najprije saslušati dijete i pokušati otkriti što ga točno brine.
Je li problem novi učitelj? Povratak u razred? Školske obveze? Prijatelji? Kada se općeniti osjećaj nelagode pretvori u konkretno pitanje, lakše je zajedno pronaći i konkretno rješenje.
Roditelji mogu s djetetom razgovarati o tome kome se može obratiti ako mu prvih dana bude teško, s kim može provesti odmor ili što može učiniti ako se nađe u neugodnoj situaciji. Cilj nije uvjeriti dijete da ne smije osjećati nervozu, nego mu pokazati da može imati plan čak i kada se osjeća nesigurno.
Povratak u školu možete – uvježbati
Za mlađu djecu, ali i onu koja kreću u novu školu ili razred, korisno može biti i malo ‘uvježbavanje’ povratka. Ako je moguće, prođite zajedno put do škole, posjetite poznato okruženje ili se prije početka nastave dogovorite za druženje s prijateljima. Psiholozi ističu da predvidljivost i osjećaj poznatog mogu smanjiti dio napetosti koju donose velike promjene.
Ponekad je dovoljno i nekoliko praktičnih koraka: pripremiti torbu, zajedno odabrati odjeću za prvi dan ili proći kako će izgledati jutro. Ne zato da bi sve moralo biti savršeno organizirano, nego zato što djeca lakše podnose promjene kada barem dio onoga što ih čeka mogu unaprijed zamisliti.
A što je s roditeljima?
Dok pokušavaju pripremiti djecu, roditelji često zaboravljaju da i sami moraju napraviti mentalni prijelaz. Početak škole znači povratak ranom ustajanju, rasporedima, sastancima, treninzima, roditeljskim sastancima, zadaćama i cijeloj logistici koju školska godina nosi sa sobom.
Zato nije neobično ako se uz olakšanje pojavi i stres. Tekstovi stručnjaka koje prenosi Parents podsjećaju da roditelji mogu osjećati niz emocija oko povratka djece u školu – od tuge i nostalgije do radosti, krivnje i zabrinutosti – i da je važno prepoznati vlastito emocionalno stanje.
Djeca, naime, često vrlo dobro osjete kada su odrasli napeti. Ako roditelj posljednje dane praznika provede u panici zbog školskog pribora, rasporeda i svega što ‘mora biti spremno’, dijete lako može zaključiti da je povratak u školu nešto čega se i samo treba bojati. To, naravno, ne znači da roditelji trebaju glumiti savršenu smirenost. Dapače, možda je korisnije priznati: “Da, i nama se sada mijenja raspored i trebat će nam nekoliko dana da se ponovno organiziramo.”
Ne mora sve biti spremno prvog dana
Novi početak lako može postati još jedan projekt koji roditelji žele odraditi savršeno. Kupiti sav pribor. Organizirati raspored. Vratiti dijete na zdrave obroke. Smanjiti ekrane. Uspostaviti ranije spavanje. Pripremiti se za zadaće. Sve to, po mogućnosti, prije prvog školskog zvona.
No stručnjaci upozoravaju da upravo takva potreba za savršenim ‘resetom’ može stvoriti dodatni stres. Povratak u školsku rutinu proces je koji traje, a ne jedan savršeno organiziran dan. Možda će prvih nekoliko jutara biti kaotično. Možda će dijete prvih dana biti umornije. Možda će i roditelji ponovno shvatiti koliko su zaboravili na školsku logistiku. I to je u redu.
Kraj ljeta nije samo kraj praznika
Možda je najvažnije prihvatiti da kraj ljeta zaista jest promjena – i za djecu i za odrasle. Djeca se opraštaju od slobodnijeg ritma i vraćaju obvezama. Roditelji se vraćaju rasporedu, organizaciji i svakodnevnoj logistici. Netko će zbog toga biti tužan, netko uzbuđen, a netko će osjećati sve to istodobno.
Zato, ako ovih dana potajno odbrojavate do prvog školskog zvona, nemojte se zbog toga osjećati krivima. Možda ne čekate da djeca odu od vas. Možda jednostavno čekate da se nakon dugog ljeta cijela obitelj ponovno pronađe u nekom svom ritmu.
Pročitaj i ovo:
- Početak škole kod djece može izazvati epizode mokrenja u krevet
- Spremni za početak nove školske godine? Psihologinja savjetuje kako djeci olakšati povratak u školu
- Trebaju li djetetu pripreme za polazak u školu? Da, ali ne one koje vam prve padnu na pamet
