Jesen donosi niže temperature, šarenilo lišća i, nažalost, početak sezone prehlada i gripe. Koliko god pazili na higijenu ruku i pokušavali izbjeći zarazu, bolest se prije ili kasnije može pojaviti, osobito ako netko u kućanstvu oboli. No, kada se bolesna osoba počne osjećati bolje, posao još nije u potpunosti gotov.
Nekoliko jednostavnih higijenskih navika može pomoći smanjiti mogućnost da se zaraza proširi na ostale ukućane. Dobra vijest? Nije potrebno temeljito dezinficirati baš svaki kutak doma.
Koliko dugo klice mogu preživjeti u domu nakon bolesti?
Koliko će dugo virus ili bakterija ostati na nekoj površini ovisi o vrsti mikroorganizma i samoj površini. Neki virusi mogu preživjeti i do dva mjeseca, kaže dr. Lori Solomon, liječnica i voditeljica odjela obiteljske i društvene medicine na New York Medical Collegeu. Primjerice, rotavirus, koji može uzrokovati proljev i bolove u trbuhu, na radnoj površini može preživjeti oko sat vremena, dok na aluminiju ili lateksu može ostati prisutan dulje od 60 dana. Bakterije mogu preživjeti još dulje. E. coli i Salmonella, primjerice, na plastičnim površinama mogu opstati i do 300 dana.
Na tvrdim, neporoznim površinama poput kvaka, radnih ploha i telefona virusi mogu ostati prisutni između 24 i 48 sati, iako se količina zaraznog virusa s vremenom znatno smanjuje. Na mekanim površinama, poput odjeće, ručnika i tapeciranog namještaja, mogu preživjeti nekoliko sati. Na rukama mogu ostati zarazni od nekoliko minuta do nekoliko sati. Ipak, važno je imati na umu širu sliku. Respiratorne infekcije najčešće se ne šire preko površina, već kapljicama i sitnim česticama u zraku. Osoba može širiti virus i prije pojave simptoma, a određeno vrijeme može ostati zarazna i tijekom oporavka.
Što očistiti nakon što je netko bio bolestan?
Dobra vijest je da nema potrebe za opsesivnim čišćenjem i dezinficiranjem svake površine u domu. Umjesto toga, usredotočite se na površine koje često dodirujete i dijelite s drugim ukućanima. To uključuje: kvake na vratima, prekidače za svjetlo, daljinske upravljače, kupaonske površine i sanitarije, često korištene elektroničke uređaje te površine u blizini mjesta na kojem je bolesna osoba spavala ili sjedila.
Dobro je promijeniti i posteljinu. Plahte potom operite na odgovarajućoj temperaturi, a preporučuje se temperatura vode oko 60 °C, kako bi se učinkovito smanjila količina mikroorganizama. Možete koristiti i deterdžent s higijenskim ili sanitarnim učinkom, poput proizvoda na bazi kisikovog izbjeljivača, odnosno klorni izbjeljivač kada je prikladan za određenu tkaninu.
Operite i odjeću te ručnike koje je koristila bolesna osoba. Posebnu pažnju obratite na vlažne površine. Mikroorganizmi lakše preživljavaju u vlažnom okruženju, osobito ako su prisutne čestice hrane, pa posuđe i površine treba dobro oprati i potpuno osušiti.
Što je važnije od dubinskog čišćenja?
Ako želite smanjiti rizik od širenja bolesti u domu, pranje ruku, dobra ventilacija i smanjenje izloženosti respiratornim sekretima važniji su od pretjeranog dubinskog čišćenja. Budući da se zaraza može dogoditi i prije nego što se pojave prvi simptomi, ali i tijekom oporavka, svakodnevne higijenske navike i kvalitetan protok zraka u prostoru mogu napraviti veću razliku nego višesatno ribanje i dezinficiranje cijelog doma.
Drugim riječima, nakon bolesti ne morate pretvoriti stan u sterilnu zonu. Fokusirajte se na površine koje se često dodiruju, operite posteljinu, ručnike i odjeću te redovito perite ruke i provjetravajte prostorije.
Kada je dobro zamijeniti četkicu za zube?
Kod nekih bakterijskih infekcija vrijedi obratiti dodatnu pažnju i na četkicu za zube. Ako ste imali infekciju bakterijama poput E. coli, Clostridioides difficile ili Salmonelle, liječnici preporučuju zamjenu četkice jer bakterije mogu dugo preživjeti na plastičnim površinama. Nakon drugih uobičajenih bolesti nije nužno automatski baciti četkicu, no preporučuje se redovito je mijenjati, otprilike svaka tri mjeseca.
Ako koristite udlagu ili štitnik za zube, pobrinite se da ih pravilno očistite i dezinficirate odgovarajućim sredstvom, primjerice tabletama za čišćenje namijenjenima takvim pomagalima.
Ukratko: pet minuta koje vrijedi odvojiti nakon bolesti
Nakon što se oporavite, ne trebate provesti cijeli dan u čišćenju. Prođite kroz najčešće dodirivane površine, promijenite i operite posteljinu, ručnike i odjeću koju je koristila bolesna osoba, dobro osušite oprane površine i posuđe te temeljito operite ruke.
A umjesto pretjeranog fokusiranja na svaku kvaku i površinu u domu, ne zaboravite ono najvažnije – provjetravanje prostora i dobra higijena ruku i dalje su među najboljim načinima za smanjenje širenja infekcija.
Pročitaj i ovo:
- Tri stvari nakon kojih biste uvijek trebali oprati ruke: većina to ne radi
- Zašto antibakterijski sapun ne štiti od gripe (a možda vas čini bolesnima)
- Kvaliteta zraka: Kako je poboljšati u vlastitom domu?
