Blue Monday koji se kod nas prevodi kao Plavi ili Tužni ponedjeljak, nema veze s pravom znanošću. Smislio ga je jedan psiholog po narudžbi putničke agencije. Kreirao je jednadžbu u koju je, među ostalim, uključio dugove nagomilane u prosincu, manjak motivacije, odustajanje od novogodišnjih odluka te kišno i tmurno vrijeme.
“Tako je zaključio da je treći ponedjeljak u siječnju, a ove je godine to današnji dan, 16. siječanj, najdepresivniji dan u godini. Štetno je što se pritom depresija predstavlja kao privremeni, beznačajni mentalni poremećaj, a to nije tako. Treba je shvatiti jako ozbiljno“, objašnjava dr. sc. Branka Novosel, stručnjakinja za neuroedukaciju te dodaje da se ljudi u ovom mjesecu mogu osjećati lošije nego u toplijem dijelu godine.
Pojačana pospanost, usporenost i manjak energije
Zbog manjka dnevnog svjetla kod dijela se ljudi u kasnu jesen i tijekom zime javlja sezonski afektivni poremećaj. Prepoznaje se po pojačanoj pospanosti, usporenosti i osjećaju manjka energije. Statistike kažu da su mu podložnije žene, a da neugodu koju poremećaj stvara, osjeća oko 10 posto stanovništva.
U siječnju ljudi dodatno osjećaju opterećenje zbog onoga što su pretjerano trošili ili konzumirali u vrijeme blagdana. Promijenio im se i vlastiti dom. Raskićen je i tih, a blagdansko je ozračje nestalo.
“Taj nam prijelaz između slavljenja i mirovanja ne smije biti prejak! Ako nemamo emocionalne resurse za nj, možemo podleći lošem raspoloženju. Zbog toga sada trebamo veću pozornost posvetiti svojem umu i tijelu. Potrebno je osvijestiti što nam stvara ugodu. U domu možemo upaliti mirisne svijeće, pustiti si dobru glazbu i družiti se s dragim ljudima. Važno je razgovarati s njima i dijeliti dobru energiju. Naime, povezivanje s drugima je iscjeljujuće“, naglašava dr. sc. Branka Novosel.
Veću pozornost posevetiti umu i tijelu
Ističe kako dobrota ide u oba smjera. Zbog toga ljudima preporučuje volontiranje ili bar stvaranje nasumičnih malih dobrih djela. Primjerice, pomaganje susjedi s nošenjem vrećica iz trgovine i slične radnje kod čovjeka u tijelu potiču oslobađanje dopamina, tj. stvaranje dobrog raspoloženja.
Kada je čovjek sam, predlaže Novosel, može prakticirati mindfulness, tehniku mentalnog treninga koja potiče življenje u trenutku. Primjerice, dok pere ruke, može osjećati toplinu i snagu mlaza vode, a dok jede, može uživati u okusima svakog zalogaja.
“Trenutačnom lošem raspoloženju treba pokušati ne pridavati previše važnosti jer su takve emocije najčešće prolazne. Ne smijemo dopustiti da uđemo u spiralu negativnosti. Treba nam biti jasno zašto naš mozak nekada radi protiv nas. Mozak je evolucijska čičak-traka za sve negativno. On nas želi zaštititi od takvih budućih epizoda. Istodobno je ‘teflon’, tj. neprianjajući za dobro. Zato ga mi svjesno trebamo preusmjeravati na dobro. Trebamo osvijestiti da imamo finu hranu, topli dom, dobre prijatelje, ljubimca…“, poručuje Novosel.
Roditelji se posebno trebaju posvetiti mentalnom zdravlju svoje djece
Dobre stvari mogu se upisivati u dnevnik zahvalnosti. Na taj se način osvještava što sve dobro netko ima u životu. I pisanje običnog dnevnika je dobrodošlo. Brzo stavljajući svoje misli na papir ljudi mogu razotkriti što skriva njihova podsvijest.
U istraživanju vlastitih emocija čovjek si može napraviti body scan, tj. promotriti se od glave do pete te pokušati osjetiti gdje mu neka emocija nastaje ili se manifestira.
Dr. Novosel ističe da se roditelji posebno trebaju posvetiti mentalnom zdravlju djece! Počelo je drugo polugodište i u fokusu ne smiju biti samo ocjene.
Emocionalna inteligencija nam je potrebna za sreću
“Kognitivna nam inteligencija pomaže da budemo uspješni u školi i na poslu, no emocionalna nam je inteligencija potrebna za sreću. Dijete ne treba biti savršeno nego sretno! Svima koji se bavimo pedagoškim radom, teško nam je kada susretnemo visokointeligentnu djecu koja nisu sretna svojim životom“, upozorava Novosel.
Ona u Hrvatskoj razvija program Aloha, sveobuhvatni trening za mozak. Taj program spaja mentalnu aritmetiku, tj. vježbe za mozak pomoću abakusa te mindfulness aktivnosti koje djeci daju alate koji im pomažu u nošenju s izazovima u svakodnevici, posebice onima u digitalnom okruženju.
Pročitaj i ovo:
- Post-blagdanska depresija: Pobijedite je uz pomoć ovih savjeta
- Anksioznost vs. depresija: Kako razlikovati ova dva stanja?
- Šalica čaja – anksioznost i depresija