Iako jesen traje već neko vrijeme, u Zagrebu su temperature još uvijek sasvim ugodne za boravak na otvorenom. No ne morate se nužno uputiti na Jarun ili pentrati po Sljemenu da biste napunili pluća svježim zrakom i protegnuli noge – dovoljno je doći na Maksimir i pustiti njegovim stablima da vas zaštite od gradske vreve. Grigor Vitez je najbolje sažeo Maksimir u stihovima: „Voliš li igru, il’ šumski mir, odšetaj sa mnom – u Maksimir«.
O povijesti
Park Maksimir se smjestio na sjeveroistoku Zagreba, kao zelena oaza između okolnih gradskih naselja. Otvoren je 1794. godine i prvi je javni park u jugoistočnoj Europi te jedan od prvih uopće – do tada su se park-šume i perivoji uglavnom podizali na privatnim posjedima plemstva te nisu bili otvoreni za javnost. Ime je dobio po osnivaču parka – zagrebačkom biskupu Maksimilijanu pl. Vrhovcu, koji je odlučio prostor stare biskupske šume prenamijeniti i pokloniti svojim sugrađanima, na čemu smo mu zahvalni i dan danas! Njegova barokno-francuska vizija parka je još uvijek vidljiva, jer i dan danas posjetitelji parka koračaju stazama koje je on dao utabati.
Nakon smrti biskupa park nastavljaju uređivati biskup Aleksandar Alagović i potom nadbiskup Juraj Haulik koji je angažirao poznate krajobrazne arhitekte koji su radili na parkovima diljem Europe. Za vrijeme nadbiskupa Haulika je park u njegovu čast nosio ime Jurjaves, a u njegovo je doba dobio i svoj finalni oblik – uređen je u stilu engleskih romantičnih perivoja. Od 1964. godine park je zaštićen kao kulturno dobro, kao spomenik parkovne arhitekture.
Flora i fauna
Prirodna baština parka je bogata i raznovrsna – u njemu su brojne životinjske i biljne vrste našle sklonište od grada i zgrada. Maksimirskom šumom dominira hrast, ali ima i mnogo drugih stabala – vrba, grab, bukva, kesten, bor. Tijekom uređenja parka su bile zasađene mnoge biljne vrste koje nisu karakteristične za ovo podneblje. Sadile su se i iz estetskih, ali i iz simboličnih vrijednosti – svako pojedino raslinje je imalo određeno značenje i poruku. Bioraznolikosti parka pogoduju i razni tereni – osim visokih šuma, u parku se skrivaju jezera, travnjaci i manja močvarna područja u kojima se skrivaju i neke zaštićene biljne vrste.
Iako ima i zimzelenih vrsta, parkom dominiraju listopadna drveća, što ga čini savršenom kulisom jesenskih šetnji – prizori padajućeg lišća u bogatim, toplim tonovima su dovoljni da vam oduzmu dah. Maksimir čuva i bogati životinjski svijet – od većih vrsta su preostale uglavnom ptice, vjeverice, kune, lisice i šišmiši. Ima i kornjača i žaba. Nekad su u parku boravile i srne, vukovi i jeleni, ali su te veće vrste nestale već u doba preuređenja biskupske šume u park.
Jezera i građevine
Maksimir krasi čak pet umjetnih jezera, koja vodu dobivaju iz potoka Bliznec. Najstarije jezero je nastalo 1839. godine. Najveće jezero je Peto jezero koje zauzima dobar dio sjevernog dijela parka – ako se želite baviti rekreacijskim ribolovom, uputite se prema njemu.
Tijekom uređenja parka su izgrađene brojne građevine i kipovi koje svojim stilom govore o vremenu i stilu svojeg nastanka. Većinom su izgrađene za vrijeme biskupa Haulika, sredinom 19. stoljeća. Među njima su i Vratareva kućica, ljetnikovci biskupa Haulika i njegov pčelinjak, Švicarska kuća, kapelica sv. Jurja i jedini sačuvani paviljon – paviljon Jeka, izgrađen u čast grčke gorske nimfe i božice Eho. Najpoznatija građevina je zasigurno Vidikovac, u kojem se smjestio i istoimeni kafić – svoju izvjesnost duguje svom vidljivom položaju na sjecištu glavnih staza parka.
Od spomenika izdvajamo Obelisk kipara Josepha Käschmanna u Dolini dalija, te sokolska Mogila podignuta 1925. godine u čast tisuću godina hrvatskog kraljevstva.
Aktivnosti
Osim šetnje ili kave i okrepe jednom od kafića ili restorana Maksimira, u ponudi parka su razne organizirane aktivnosti, poput promatranja ptica, noćne wildlife ture parkom, te edukativne šetnje koja će vas provesti kroz povijest parka jednako kao i kroz sam park. Za rekreaciju osim staza po kojima možete hodati, trčati, voziti bicikl imate dostupno i veslanje na Trećem jezeru, ribičija na Petom jezeru, kao i dva igrališta za djecu. Razne rekreacijske udruge isto redovno posjećuju Maksimir, a ako vam je samo do odmora – tu je uvijek i Zoološki vrt Grada Zagreba.
Pročitaj i ovo:
- Pokrenite se na Sljemenu u ritmu zdravih koraka
- Izlet u Trakošćan: Idealno mjesto za ljubitelje povijesti i prirode
- Samoborsko gorje: 3 lokacije kao stvorene za vikend-planinarenje
Naturala Life br. 13
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili ga kupi na odabranim prodajnim mjestima i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu. Online izdanje čitaj besplatno na servisu Issuu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
